nedjelja, 17. siječnja 2016.

BOL U GRUDIMA

(Rifat Sejdinović, Besim Prnjavorac, Omer Bedak)

Bol je kompleksna subjektivna senzacija koja je od osobe do osobe različita u svom obliku, jačini, mjestu javljanja, trajanju. Grudna bol predstavlja neugodnu senzaciju lokaliziranu u grudnom košu.
U respiratornom sistemu bol može poticati iz parijetalne pleure, velikih dišnih puteva, torakalnog zida, dijafragme i medijastinuma. Grudna bol veoma je važan simptom, jer vrlo često može ukazivati na ozbiljno oboljenje koje može ugroziti život.



Akutna pleuralna bol
Pleuralna bol je oštra, dobro lokalizirana, koja se pogoršava na kašljanje i udisaj.

Najčešći uzroci akutne pleuralne boli su:
  • Pneumonija;
  • Plućna tromboembolija;
  • Pneumotoraks;
  • Fraktura rebara;
  • Plućne infekcije;
  • Autoimune bolesti (SLE, RA).

U diferencijalnoj dijagnozi vrlo je važno razlikovati pleuralnu bol od atipičnih prezentacija ozbiljnih oboljenja kao što su infarkt miokarda, disekcija aorte, ruptura jednjaka, pankreatitis. Sumarni diferencijalno-dijagnostički pristup prikazan je na tabeli 1.2.

Hronična pleuralna bol
Najčešći uzroci koji izazivaju trajnu bol u grudima su:
  • Maligna bolest pleure ili infiltracija zida grudnog koša (hronična ometajuća bol, nije vezana za respiraciju, može ometati spavanje);
  • Pleuralna infekcija (TBC ili empijem);
  • Azbestoza pleure;
  • Autoimuna oboljenja;
  • Rekurentne plućne infarkcije (uz ovu bol se javlja i dispneja, češće su epizodne pojave boli u odnosu na konstantnu bol).

Dijagnoza pleuralne boli
Dijagnostika obuhvata RTG toraksa, EKG, gasne analize krvi, upalne markere, D-dimer, te CT toraksa i serumska antitijela pomoću kojih se, uz detaljnu anamnezu i fizikalni pregled, može dijagnosticirati ili isključiti većina od navedenih uzroka.
  
            Tabela 1.2 Diferencijalno-dijagnostički pristup boli u grudima.
Dijagnoza
Vrsta bola
Karakteristike bola
EKG
Rtg pluća
Preporuka
Angina pectoris
Substernalni
Brzo nastupajući, vezan za napor, prolazan
ST depresija, rijetko elevacija
Uredan
Prestaje nakon NGL lingvaleta
Infarkt miokarda
Substernalni, razdirući
Perzistentan, vrlo jak
ST elevacija, rjeđe depresija
Uredan, ili znakovi popuštanja srca
Prestaje na opijate, pozitivan troponin, moguća hipotenzija
Plućna embolija
Pleuralni
Nagli početak, najčešće s dispnejom
Nespecifičan, moguće opterećenje DV
Normalan, ili opacifikacija s manjom pl.efuzijom
Analizirarati riziko faktore za vensku tromboemboliju
Plućna arterijska hipertenzija
Postepeni početak
Prisutna dispneja s pogoršanjem na napor, ev. edemi
Znaci opterećenja desnog srca
Naglašen vaskularni crtež
Isključiti pl.emboliju, interstiicijske bolesti pluća
Bakterijska pneumonija
Pleuralna (Pleurodinija)
Relativno brzi, ali ne nagli početak
Uredan
Pneumonična konsolidacija, slijedi anatomiju
Groznica, produktivan kašalj

Pneumotoraks
Oštar, unilateralni
Nagli nastanak s dispnejom
Normalan
Kolabirano pluće, slobodan zrak
Najčešće astenična konstitucija, često rekurentni
Perikarditis
Pleuralni
Postepeno nastupanje, bol u cijelim grudima
ST elevacija u svim prekordijalnim odvodima
Moguće široka silueta srca
Perikardno trenje
Disekantna aneurizma aorte
Substernalni, naglo nastupanje
Iradijacija ka leđima
Nespecifičan, HLV ili imitacija DI
Ev.proširenje medijastinuma
Obavezno CT, moguće stanje šoka
Reflux esophagitis
Substernalni
Imitira anginu pectoris
Normalan, ili ST-T promjene
Normalan
Prolazi na antacide, nekada na NGL ling.
Osteohondritis
Lokalizirani, na mjesto upale
Pojačan s kašljem ili dubokim disanjem
Normalan
Normalan
Osjetljivost na palpaciju
Herpes zoster
Oštar, unilateralni
Bolna parestezija
Normalan
Normalan
Lokalni kutani nalaz




Literatura
  1. Gibbons RJ, Balady GJ, Bricker JT, et al: ACC/AHA 2002 guideline update for exercise testing: Summary article. A report of the American College of Cardiology/American Heart Association Task Force on Practice Guidelines (Committee to Update the 1997 Exercise
  2. Testing Guidelines). J Am Coll Cardiol 40:1531–1540, 2002.
  3. Douglas PS, Khandheria B, Stainback RF, et al: ACCF/ASE/ACEP/ AHA/ASNC/SCAI /SCCT/SCMR 2008 appropriateness criteria for stress echocardiography: a report of the American College of Cardiology Foundation Appropriateness Criteria Task Force, American
  4. Society of Echocardiography, American College of Emergency Physicians, American Heart Association, American Society of Nuclear Cardiology, Society for Cardiovascular  angiography and Interventions, Society of Cardiovascular Computed Tomography, and
  5. Society for Cardiovascular Magnetic Resonance: Endorsed by the Heart Rhythm Society and the Society of Critical Care Medicine. Circulation 117:1478–1497, 2008.
  6. Christensen J: Origin of sensation in the esophagus. Am J Physiol 246:G221–G225, 1984.
  7. I-13. Richter JE: Gastroesophageal reflux as a cause of chest pain. Med Clin North Am 75:1065–1080, 1991.
  8. Pasricha PJ: Noncardiac chest pain: From nutcrackers to nociceptors. Gastroenterology 112:309–310, 1997.
  9. Lewin KH, Wilbourn AJ, Maggiano HJ: Cervical rib and median sternotomy–related brachial plexopathies: A reassessment. Neurology 50:1407–1413, 1998.

Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.