srijeda, 31. srpnja 2013.

Šta vam govori dugotrajan kašalj?

Kronični kašalj iscrpljuje, a zabrinuti se treba čim traje dulje od 8 tjedana. Tri glavna razloga uzrokuju više od 90 posto slučajeva. No moguće je da kašljete i zbog...

Kronični je kašalj ujedno i jedan od najčešćih prezentirajućih simptoma u ordinacijama opće prakse, a liječnicima često predstavlja problem u dijagnostici i terapiji.



Pacijent je upravo zbog kašlja nervozan, iscrpljen, ne spava, smeta bračnom partneru i suradnicima na poslu...

Uzroci kroničnog kašlja:

 Uzroci kroničnog kašlja su brojni, mogu obuhvaćati strukture od nosa/ždrijela sve do najmanjih bronha. Uzroci kao pušenje i ACE inhibitori (lijekovi za tlak: Irumed, Iruzid, Tritace, Piramil isl.) su očigledni nakon uzimanja anamneze i lako se daju riješiti.

Tri najčešća uzroka kašlja ( 92-100% slučajeva):

 1. Sindrom gornjih dišnih puteva ili kako se ranije nazivalo: postnazalni drip
 2. Astma
 3. GERB: gastroezofagealna refluksna bolest

 Čevtrti uzročnik, neasmatični bronhitis sa eozinofilijom se također mora uzeti u obzir jer je relativno učestala pojava i lako se liječi.

 Kliničar koji se fokusira na ova tri problema uglavnom uspješno izliječi kronični kašalj i time pomoći pacijentu.

1. Sindrom gornjih dišnih puteva:

 Ovo je novi koncept i odnosi se uglavnom na problem postnazalnog dripa : sluz koja se cijedi niz ždrijelo i inače, može , u slučajevima upale, alergije ili viroze izazvati iritaciju i podražiti receptore za kašalj. U 87 % pacijenata je sindrom gornjih dišnih puteva uzrok kroničnog kašlja.
 U ovu se grupu ubraja i:

 Alergijski rinitis
 Vazomotorni rinitis
 Nealergijski rinitis s eozinofilijom (NARES)
 Bakterijski sinusitis
 Medikamentozni rinitis
 Rinitis kao posljedica deformacije septuma nosa
 Rinitis zbog izlaganja kemikalijama

 Klinički pregled kod ovih je pacijenata uglavnom uredan, osim što se može u ždrijelu primijetiti sluz i otok.
 Vrijedi u svakom slučaju pokušati terapiju antihistaminicima i dekongestivima nekoliko tjedana i vidjeti hoće li se kašalj povući.

 Povremeno se nakon respiratornog infekta javi kašalj koji perzistira jer bronhi postanu hiperreaktivni: ovaj se tip astme naziva još i sindrom hiperreaktivnih bronha /dišnih puteva.

2. Astma

 Kod astme je prisutna opstrukcija (začepljenje) te pojačana osjetljivost dišnih puteva koja dovodi do zaduhe, zviždanja u prsištu, kašlja. SVI ASMATIČARI KAŠLJU!
 Postoji i subkategorija astme kod koje je prisutan SAMO kašalj bez pratećih simptoma zaduhe i zviždanja. U odrasle je populacije astma česti uzrok kroničnog kašlja a kod djece i NAJČEŠĆI uzrok.

3. GERB: gastroesofagelana refluksna bolest

 Dva su mehanizma odgovorna za kašalj kod osoba sa GERB-om:

 3.1) kako se kiselina iz želuca vraća u jednjak, stimulira receptore za kašalj preko živca koji se zove vagus.
 3.2) Aspiracija (udisanje) mikročestica hrane iz jednjaka u pluća i bronhe, uzrokujući tako refleksni kašalj.

 Postoji i fenomen «tihog GERB-a» odnosno refluksa kiseline iz želuca u ždrijelo, izazivajući kronični nadražaj i kašalj ali BEZ SIMPTOMA žgaravice i kiseline.
 Stručnjaci u svijetu smatraju da je «tihi GERB» u 75 % slučajeva uzročnik kroničnog kašlja. Preporuča se, u tim slučajevima emprijska terapija refluksa uz striktno pridržavanje režima prehrane!

4. Eosinofilni/neastmatični bronhitis:

 je uzrok kroničnog kašlja u 13-33% slučajeva. Bronhi su ispunjeni eozinofilima (vrstom leukocita) ali nema tipičnih opstruktivnih smetnji kao u astmatičara. Ova vrsta bronhitisa se izvrsno liječi inhaliranim kortikosterosteroidima (Flixotide i sl)

5. Ostali uzroci:

 u 5-10 % slučajeva kašalj je posljedica: tumora bronha, kronične opstruktivne bolesti pluća (KOPB), stranog tijels u dišnim putevima, insuficijencije srca, sarkoidoze, hripavca, tuberkuloze.

6. Psihogeni kašalj

Pretrage i dijagnoza:

 Sasvim je prihvatljivo pokušati empirijsku terapiju za kašalj , imajuću u vidu najčešća 3 uzroka , kako bismo izbjegli skupe, dugotrajne i invazivne pretrage.
 Za postnazalni drip i sindrom gornjih dišnih puteva popkuša se kombinacija antihistaminika i nazalnog spreja (npr Claritin, Telfast, Clarinase, Aerius + Flixonase, Nasnonex).

 Oralni kortikosterodi se mogu prepisati u terapiji astme: Flixotide, Pumicort, Tafen, Alvesco u kombinaciji sa bronhodilatatorima (Ventolin).

 Za GERB se terapija može pokušati s blokatorima histamina,a može , se , uz preporuke o načinu života i prehrane propisati jedan od blokatora protonske crpke u trajanju od 6-8 tjedana.

 U slučaju da tegobe ustraju unatoč terapiji preporuča se svakako daljnja obrada:

 Rtg srca/pluća
 Spirometrija /plućne funkcije
 CT toraksa (kompjuterizirana tomografija pluća)
 Gastroskopija
 Pregled kod ORL i nazalna endoskopija
 Bronhoskopija: tanka se cijev spusti u bronhe kako bi se utvrdilo postoji li začepljenje ili upala

 Bitni je naglasiti da ja kašalj SIMPTOM bolesti a ne bolest za sebe te zbog toga potrebno utvrditi UZROK, što nije uvijek jednostavno.
 Kako bi se UBLAŽIO kašalj može se pokušati sljedeće: piti puno tekućine, posebno topli čaj s medom, razni sirupi protiv kašlja.

serbianforum

Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.