petak, 12. travnja 2013.

Menopauza

Menopauza je razdoblje u životu žene, kada započinje slabljenje cikličkog rada jajnika te menstrualni ciklusi prestaju.

Menopauza ustvari nastupa na kraju posljednje menstruacije žene. Međutim, o tome se može zaključivati tek kasnije, kada žena menstruaciju nije imala barem tokom proteklih 12 mjeseci. Prosječna dob u kojoj menopauza nastupa je oko 50-te godine, no menopauza se normalno može pojaviti i u žena 40-tih godina.



Pravilni menstrualni ciklusi mogu postojati sve do menopauze, no obično posljednji ciklusi pokazuju različitost trajanja i količine krvarenja. S vremenom, sve manje ciklusa obuhvaća i izbacivanje jajne stanice.

S vremenom, jajnici postaju sve manje pod¬ložni poticaju luteinizirajućeg (LH) i folikul stimulirajućeg hormona (FSH), koje luči hipofi-za. Uslijed toga, jajnici luče sve manje i manje količine estrogena i progesterona te izbacivanje jajne stanice (ovulacija) napokon prestaje.

Prijevremena menopauza je menopauza prije 40-te godine. Mogući uzroci uključuju genetsku sklonost i autoimune poremećaje, kod kojih se stvaraju antitijela koja mogu oštetiti različite žlijezde, među njima i jajnike. Pušenje također može uzročiti prijevremenu menopauzu.

Umjetna menopauza nastaje uslijed medicinskog zahvata kojim se smanjuje ili zaustavlja lučenje hormona iz jajnika. Ti zahvati uključuju hirurško odstranjenje jajnika ili smanjenje njihove krvne snadbjevenosti, kemoterapiju i zračenje zdjelice, uključujući i jajnike, u svrhu liječenja raka.

Hirurško odstranjenje (histerektomija) uterusa (maternice) okončava menstrualna krvarenja, ali ne utječe na nivo hormona tako dugo dok se jajnici nalaze na svom mjestu, te stoga ne dovodi do menopauze.

Simptomi
Tokom razdoblja prije menopauze (nazvanog klimakterijem, no odnedavna i perimenopauzom), simptoma ne mora biti, ili mogu biti blagi, umjereni ili izraženi. Valove vrućine osjeća oko 75% žena. Tokom navale vrućine koža, osobito glave i vrata, postaje crvena i vruća (zajapurena) a znojenje može biti vrlo obilno. Većina žena ne pati od navala vrućine dulje od godine dana, a 25% - 50% ima ih dulje od 5 godina. Navala vrućine traje od 30 sekundi do 5 minuta a može joj slijediti osjećaj hladnoće.

Psihološke i druge simptome, zamor, razdražljivost, nesanica i nervoza, može uzročiti smanjenje nivoa estrogena. Noćno znojenje može ometati san, pogoršavajući umor i razdražljivost. Žena ponekad može osjećati omaglicu, imati žmarce ili jače osjećati otkucaje vlastitog srca, što joj se može činiti kao lupanje srca.

Također se mogu javiti gubitak kontrole nad mokraćnim mjehurom, upale mjehura ili vagine i bol tokom spolnog odnosa zbog suhoće vagine. Ponekad se osjeća bol u mišićima i zglobovima.

Osteoporoza (izrazita poroznost kostiju) je glavna opasnost po zdravlje u menopauzi. Rizična skupina su vitke žene bijele rase. Žene koje puše, piju veće količine alkoholnih pića, uzimaju kortikosteroide, uzimaju malu količinu kalcija i provode najvećim dijelom "sjedeći" način života, također su rizična skupina. Tokom prvih 5 godina nakon menopauze, svake se godine gubi 3% do 5% koštane mase. Nakon toga, svake godine gubi se 1% do 2% koštane mase. Uslijed lakših ozljeda može doći i do lomova, a u starijih žena, do loma može doći i bez ozljede. Najčešća mjesta preloma su kralješci (što vodi do grbljenja i bola u leđima), kukovi i kosti ručnog zgloba.

Bolesti srca i kardiovaskularnog sistema ubrzavaju se nakon menopauze, kada se nivo estrogena smanjuje. Žena čiji se jajnici odstrane, što vodi do prerane menopauze, a koja ne uzima nadomjesno liječenje, u dva puta je većoj opasnosti od nastanka kardiovaskularnih bolesti od žene iste dobi koja je u premenopauzi.

Žene u postmenopauzi koje uzimaju estrogen imaju puno manju učestalost kardiovaskularnih bolesti od žena koje ga ne uzimaju, npr. među postmenopauzalnim ženama koje boluju od koronarne bolesti srca, one koje uzimaju estrogen žive u prosjeku dulje od onih koje ga ne uzimaju. Ovi dobri učinci mogu se djelomice objasniti povoljnim djelovanjem estrogena na nivoe hkolesterola. Smanjenje razine estrogena uzrokuje povećanje tzv. loših masti, lipoproteina male gustoće (LDL) i smanjenja tzv. dobrih masti, lipoproteina velike gustoće (HDL) u krvi.

Liječenje
Simptomi se liječe vraćajući nivo estrogena na onaj prije menopauze. Prvenstveni ciljevi nadomjesnog liječenja estrogenom su slijedeći:
•           Olakšati simptome poput navala vrućine, suhoće vagine i mokraćnih tegoba
•           Pomoći preduhitriti osteoporozu
•           Pomoći preduhitriti aterosklerozu i koronarnu bolest srca

Estrogen se može dobiti u nesintetskom (prirodnom) ili sintetskom (u laboratoriju proizvedenom) obliku. Sintetski estrogeni stotinjak su puta jačeg djelovanja nego prirodni te se zbog toga ne preporučuju u svakodnevnoj praksi za žene u menopauzi. Za sprječavanje navala vrućine i osteoporoze dovoljne su vrlo male doze prirodnih estrogena. Visoke doze mogu izazvati poteškoće, poput pojačane sklonosti glavoboljama migrenskog tipa.

Estrogen se može davati u obliku tableta ili kožnih flastera (transdermalni estrogen). Estrogeni se mogu primijeniti i u vidu vaginalne kreme sa prvenstvenim ciljem sprječavanja stanjenja sluznice vagine, smanjujući tako opasnost od infekcija mokraćnog sistema i inkontinencije, i sprječavajući bol pri seksualnom odnosu. Dio ovako primijenjenog estrogena apsorbira se u krv, osobito uporedno sa oporavljanjem sluznice vagine.

Budući da je estrogen povezan sa nuspojavama te, osim sa povoljnim učincima i sa opasnostima kod dugotrajnog uzimanja, i žena i njezin doktor trebaju odvagnuti dobrobit napsram opasnostima prije nego što se odluče za nadomjesno liječenje estrogenom. Nuspojave estrogena obuhvaćaju mučninu, napetost u dojkama, glavobolju i promjene raspoloženja.

Žene u postmenopauzi koje uzimaju estrogen bez progesterona rizična su skupina od razvoja raka endometrija (raka sluznice uterusa, maternice), od 1 na 1000 do 4 na 1000 žena godišnje. Povećana opasnost povezana je sa dozom i trajanjem liječenja estrogenom. Ukoliko žena ima nenormalno vaginalno krvarenje, može se učiniti biopsija (uzimanje uzorka tkiva koji se pregledava pod mikroskopom) kako bi se utvrdilo ima li ona rak sluznice uterusa (maternice).

Žene sa rakom sluznice uterusa (maternice) koje uzimaju estrogen obično imaju dobru prognozu. Oko 94% takvih žena preživljava 5 godina. Uzimanje dodatnog progesterona gotovo poništava opasnost od raka sluznice maternice, snizujući ga ispod opasnosti za žene koje ne uzimaju nadomjesno liječenje estrogenom. (Žena kojoj je uterus odstranjena nema nikakve opasnosti za razvoj ove vrste raka). Po svemu sudeći, progesteron ne poništava povoljno djelovanje estrogena na kardiovaskularne bolesti.

Već dugo vremena zabrinjavajuće je pitanje povećava li uzimanje estrogena opasnost od nastanka raka dojke. Međutim, nije pronađena jasna povezanost između nadomjesnog liječenja estrogenom i raka dojke. Opasnost od raka može biti povećana kada se estrogen uzima du¬lje od 10 godina. U žena koje imaju povećanu opasnost od raka dojke, liječenje estrogenom nije baš odgovarajuće. Međutim, u žena koje su sklone osteoporozi i bolestima srca a koje nisu u povećanoj opasnosti od razvoja raka dojke, povoljni utjecaj dobiven liječenjem estrogenom prevagnut će nad opasnošću.

Opasnost razvoja bolesti žučnog mjehura umjereno je povećana tokom prve godine nadomjesnog liječenja estrogenom.

Općenito, nadomjesno liječenje estrogenom ne propisuje se ženama koje imaju ili su imale rak dojke ili uznapredovali rak sluznice maternice, te onima koje imaju krvarenje iz spolnih organa nepoznatog uzroka, akutnu bolest jetre ili poremećaj zgrušavanja krvi. Međutim, ponekad doktor propisuje estrogen ženama koje su imale otkriven i liječen rak dojke u ranom stadiju barem pet godina prije a bez recidiva.

Obično se nadomjesno liječenje estrogenom ne propisuje ženama koje imaju hroničnu bolest jetre ili akutnu intermitentnu porfiriju.

Ženama koje ne mogu uzimati estrogene mogu se davati sredstva za smirenje, progesteron ili klonidin, u svrhu ublažavanja navala vrućine. Nekim ženama mogu pomoći antidepresivi koji olakšavaju potištenost, strah, razdražljivost i nesanicu.

vasdoktor.com

Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.