petak, 12. travnja 2013.

Hormoni u reprodukciji

Normalno ljudsko razmnožavanje obuhvaća međudjelovanje različitih hormona i organa, kojima upravlja hipotalamus, jedno od područja u mozgu. I u žena i u muškaraca, hipotalamus luči hormone, nazvane činiocima otpuštanja, koji putuju u hipofizu, žlijezdu veličine graška, smještenu neposredno ispod hipotalamusa.



Ti hormoni potiču hipofizu na lučenje drugih hormona, npr. hormon otpuštanja gonadotropina, činioc otpuštanja koji izlučuje hipotalamus, potiče hipofizu na lučenje luteinizirajućeg hormona (LH) i folikul stimulirajućeg hormona (FSH). Ti hormoni potiču spolne žlijezde na sazrijevanje i lučenje spolnih hormona. U žena jajnici luče estrogene, a u muškaraca testisi luče androgene poput testosterona. Spolni hormoni stvaraju se također i u nadbubrežnim žlijezdama, koje se nalaze iznad bubrega.

Način lučenja i nivoi spolnih hormona u krvi određuju hoće li ti hormoni potaknuti ili spriječiti lučenje luteinizirajućeg hormona (LH) i folikul stimulirajućeg hormona (FSH) iz hipofize, npr. smanjenje nivoa spolnih hormona potiče hipofizu na lučenje veće količine dvaju hormona, mehanizam negativne povratne sprege. Praktički se svi hormoni luče u kratkim ritmovima (pulsevima), svakih 1-3 sata. Uslijed toga nivo hormona u krvi nije stalan.


PUBERTET

Pri porodu je razina luteinizirajućeg hormo¬na i folikul stimulirajućeg hormona visoka, ali se kroz nekoliko mjeseci smanjuje i ostaje niska do puberteta. U ranom pubertetu razina ovih hormona se povećava, potičući stvaranje spolnih hormona. U djevojčica, povećana razina hormona potiče dojke, jajnike, maternicu i radnicu na sazrijevanje; menstrualni ciklus na započinjanje; a sekundarne spolne osobine poput stidne dlakavosti i dlakavosti pod rukom na razvoj. U dječaka, testisi, prostata, sjemeni mjehurići i spolni ud sazrijevaju a razvija se dlakavost na licu, stidnom području i ispod ruke. Normalno, ove se promjene razvijaju jedna za drugom tokom puberteta, dovodeći do spolne zrelosti.

U djevojčica je prva promjena puberteta obično pupanje dojki (dojke započinju razvoj), a ubrzo slijedi rast stidnih i pazušnih dlaka. Razdoblje između pupanja dojki i prvog menstrualnog ciklusa obično je oko 2 godine. Obrisi tijela djevojčice se mijenjaju a postotak tjelesnog masnog tkiva se povećava. Nagli rast koji prati pubertet tipično započinje i prije početka razvoja dojki. Rast je najbrži relativno rano tokom puberteta, prije početka menstrualnih ciklusa. Nakon toga, rast se znakovito usporava, prestajući obično između 14 i 16 godina. Dječaci, naprotiv, najbrže rastu između 13 i 17 godina a mogu nastaviti rasti i do ranih 20-tih godina.

Izgleda da je dob u kojoj započinje pubertet pod utjecajem općeg zdravlja i uhranjenosti djeteta kao i socioekonomskih i nasljednih činioca. U zapadnoj Europi, prosječna dob u kojoj djevojčice dobivaju prvu menstruaciju smanjila se za 4 mjeseca za svako desetljeće između 1850. i 1950. ali se u posljednja 4 desetljeća nije više smanjivala. Umjereno debeljuškaste djevojčice obično dobivaju menstruaciju ranije; djevojčice čija je tjelesna težina izrazito niža od normale i pothranjene, dobivaju ju kasnije. Ciklusi također započinju ranije kod djevojčica u gradskim sredinama i kod onih čije su majke rano dobile menstruaciju.


MENSTRUALNI CIKLUS

Menstruacija, ljuštenje sluznice maternice (endometrija) popraćeno krvarenjem, zbiva se otprilike u mjesečnim razmacima, ukoliko žena nije u drugom stanju. Ona obilježava reproduktivne godine ženina života, počevši od početka menstruiranja (menarhe) tokom puberteta pa sve do njezina prestanka (menopauza).

Po definiciji, prvi dan krvarenja računa se kao početak svakog menstrualnog ciklusa (1. dan). Ciklus završava upravo neposredno pred pojavu slijedeće menstruacije. Menstrualni ciklusi traju od oko 21-40 dana. Samo oko 10-15 posto ciklusa traju točno 28 dana. Razmaci između menstruacija obično su najdulji tokom godina koje slijede prvu menstruaciju i prije menopauze.

Menstrualni ciklus se može podijeliti u tri razdoblja: folikularno, ovularno i lutealno.
•           Folikularno razdoblje, čije je trajanje promjenjivo, traje od prvog dana krvarenja do neposredno prije povišenja razine luteinizirajućeg hormona, koji uzrokuje izbacivanje jajne stanice iz jajnika (ovulaciju). Ovo je razdoblje nazvano upravo ovim imenom jer se tokom njega u jajnicima razvijaju folikuli. Tokom prve polovice ovog razdoblja, hipofiza tek neznatno povećava izlučivanje folikulo-stimulirajućeg hormona, potičući rast samo 3-30 folikula, od kojih svaki sadrži jajnu stanicu. Samo jedan od njih nastavit će rasti. Ostali potaknuti folikuli propadaju. Folikularno razdoblje prema kraju reproduktivnih godina, blizu menopauzi, postaje kraće.

Menstrualnim krvarenjem, dio endometrija se, zbog smanjenja nivoa estrogena i progesterona, odljušti. Endometrij se sastoji od tri sloja. Ljušte se površni (superficijalni) i većina središnjeg (intermedijarnog) sloja. Donji (bazalni) sloj ostaje i stvara nove stanice kojima se obnavljaju ostala dva sloja. Menstrualno krvarenje traje 3-7 dana, u prosjeku 5 dana. Gubitak krvi iznosi od 1,5 do 300 grama, u prosjeku 130 grama. Higijenski uložak ili tampon, ovisno o vrsti, može upiti do 30 grama. Menstrualna krv obično ne stvara ugruške, osim u slučaju izrazito obilnog krvarenja.

•           Ovularno razdoblje, tokom kojega se jajna stanica izbacuje, započinje porastom nivoa luteinizirajućeg hormona. Jajna stanica obično se izbacuje 16-32 sata nakon početka porasta nivoa ovog hormona. Jedan folikul koji raste, izbočuje se sa površine jajnika, napokon pucajući i izbacujući jajašce.

Otprilike u vrijeme ovulacije neke žene osjećaju tupu bol na jednoj strani donjeg dijela trbuha, poznatu kao mittel-schmerz (njem. bol u sredini) koja može trajati od nekoliko minuta do nekoliko sati. Premda se bol osjeća sa iste strane sa koje se nalazi jajnik iz kojeg je izbačeno jajašce, tačan uzrok boli nije poznat. Bol može prethoditi pucanju folikula ili nastati nakon nje a može se i ne javiti u svim ciklusima. Čini se da se izbacivanje jajašca iz jajnika zbiva slučajno, a ne naizmjence iz svakoga od njih. Ukoliko se jedan jajnik odstrani, preostali će jajnik otpuštati jajnu stanicu svakog mjeseca.

•           Lutealno razdoblje slijedi ovulaciju. Ono traje oko 14 dana, osim u slučaju oplodnje, a završava neposredno prije slijedeće menstruacije. U lutealnom razdoblju puknuti folikul zarasta nakon što je izbacio jajašce, te stvara žuto tijelo koje luči sve veće količine progesterona.

Progesteron uzrokuje blagi porast tjelesne temperature tokom lutealnog razdoblja, a koja ostaje povišena sve do početka menstruacije. Taj se porast temperature može koristiti pri procjeni je li se ovulacija dogodila ili ne.

Promjene tokom menstrualnog ciklusa
Menstrualnim ciklusom upravljaju složena međudjelovanja hormona hipofize (luteinizirajućeg hormona i folikulostimulirajućeg hormona) i spolnih hormona jajnika (estradiol i progesteron).
Menstrualni ciklus započinje folikularnim razdobljem. Nizak nivo estradiola, estrogena i progesterona na početku ovog razdoblja uzrokuje da sluznica maternice (endometrij) propada i Ijušti se uz popratno krvarenje što označava prvi dan menstrualnog ciklusa.

Tokom prve polovice tog razdoblja, razina folikulo-stimulirajućeg hormona (FSH) se blago povećava, potičući razvoj nekolicine folikula, od kojih svaki sadrži jajnu stanicu. Samo se jedan folikul nastavlja razvijati. Tokom posljednjeg dijela ovog razdoblja, nivo estradiola kojeg izlučuju jajnici povećava se, potičući zadebljavanje sluznice maternice.

Valom porasta nivoa luteinizirajućeg hormona (LH) i folikulo-stimulirajućeg hormona (FSH) započinje ovulacijsko razdoblje. Izbacivanje jajne stanice (ovulacija) zbiva se obično unutar 16-32 sata nakon početka toga vala. Tokom tog vala, nivo estradiola doseže vrhunac a nivo progesterona započinje rasti.

Tokom lutealnog razdoblja, smanjuje se nivo luteinizirajućeg i folikulo-stimulirajućeg hormona. Rasprsnuti folikul se, nakon što je izbacio jajnu stanicu, zatvara i nastaje corpus luteum (žuto tijelo), koje luči progesteron. Progesteron i estradiol dovode do zadebljanja sluznice maternice. Ako se jajna stanica ne oplodi, žuto tijelo propada i ne luči više progesteron, nivo estradiola pada i započinje novi menstrualni ciklus.

vasdoktor.com
 

Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.