nedjelja, 10. ožujka 2013.

Kako stres narušava zdravlje?


Kad smo pod stresom, lako 'navučemo' prehladu, virozu, pa čak i ozbiljnija oboljenja. Tu općepoznatu istinu znanstvenici sada mogu i objasniti
Svi znamo kako nas stres može izmoriti, a znanstvenici odnedavna smatraju da to mogu i objasniti. Nova studija pokazuje kako dugotrajni stres pustoši imunološki sustav, povećavajući rizik od prehlada i viroza.


Isti proces također može objasniti ulogu traumatičnih događaja u povećanom riziku od srčanih bolesti i depresije. Američki znanstvenici ispitali su 176 muškaraca i žena o teškim fazama kroz koje su prolazili u posljednjih dvanaest mjeseci. Onda su u njihov nos stavili virus koji izaziva blagu virozu i provjeravali jesu li se razboljeli. Oni koji su bili pod stresom dva puta češće bi se razboljeli.

Test je pokazao da je njihov imunološki sustav postao manje aktivan zahvaljujući kortizolu, hormonu stresa koji slabi imunitet.

Tako se razvilo ono što nazivaju 'upalnom reakcijom', a pokazalo se da je to posljedica stresa. Ona se može pojaviti kao crvenilo, svrbež, oteklina i bol, a javlja se kao prvi odgovor organizma u obrani od bolesti. Kada se upalna reakcija pojavi, izloženi smo riziku od raznih bolesti.

'Pomoću sposobnosti imunološkog sustava da regulira upale može se predvidjeti tko će 'navući' oboljenje, ali još je važnije to da nam pokazuje na koji način nas stres čini slabije otpornima na bolest', komentira profesor Sheldon Cohen, znanstvenik sa Sveučilišta u Pennsylvaniji.

Kada su pod stresom, stanice imunološkog sustava nisu sposobne odgovoriti na hormonalnu kontrolu i tako se stvara upala koja vodi u bolest. 'Kako upalni procesi igraju važnu ulogu u nizu bolesti kao što su kardiovaskularna oboljenje ili astma, ovaj model objašnjava kako stres utječe i na njih. To nam također omogućuje da preveniramo bolesti kod ljudi koji su pod kroničnim stresom.'

Postoje i drugi načini na koje nas stres može činiti bolesnima. Naprimjer, znanstvenici London School of Economics pronašli su vezu između slane i masne brze prehrane, prekovremenog rada i povećanog krvnog tlaka.

Također, našli su poveznicu između stresa, tjeskobe i niskog samopouzdanja kod trudnica te povećanog rizika da će novorođenče biti mrtvorođeno ili smanjene inteligencije. Također, djeca koja su rođena nakon stresnih trudnoća češće su hiperaktivna, imaju emocionalne probleme i na kraju krajeva – i sama su podložnija stresu.

Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.