nedjelja, 10. veljače 2013.

Spazam

SPAZAM MIŠIĆA

Kod povreda ili bolesti na kičmenom stubu na mišićima mogu nastati dvije vrste promjena:

    * spazam mišića (napetost)
    * flakcidnost (mlitavost) mišića


Kakvi će biti mišići to zavisi od mjesta povrede. Ako je povreda na putu mozak - kičmena moždina mišići su spaastični, ako je povreda ispod tog mjesta mišići su mlitavi.

OSOBINE SPASTIČNIH MIŠIĆA

    * mišići su napeti, zategnuti
    * dovode zglobove u prisilne položaje: savijene ili ispružene
    * dovode do ograničenja pokreta u zglobovima - kontrakture
    * gubi se voljni i željeni pokret - paraliza
    * izvode se nevoljni pokreti kroz nevoljne pokrete mišića
    * spazam se može pojačati nekim spoljnim uzrocima: jakim zvukovima, udarcima vrata i prozora, raznim mehaničkim stresovima
    * spazam pojačavaju i promjene na i u organizmu: dekubitusi, infekcije, bolovi, nekontrolisano mokrenje kao i defekacija, kamenci, stresna psihička stanja
    * spazam mišića se osjeća kao bol, svako pojačanje spazma prati bol
    * spazam može da otežava prebacivanje (transfer) ali može biti koristan pri hodanju
    * rizik oticanja nogu kao i upala vena je smanjena jer spazam stalno "pumpa" krvne sudove u mišićima i tako održava dinamiku protoka krvi
    * jačina spazma je različita; ponekad djelimična oduzetost ima jak spazam a potpuna oduzetost ima blag spazam i obratno
    * spazam se ne može otkloniti samo se mogu poduzimati mjere za njegovo smanjivanje, ublažavanje

KAKO SMANJITI SPAZAM ?

    * mjere zaštite (prevencija): otklanjanje vanjskih impulsa, prevencija i liječenje dekubitusa, kontrola mokrenja i pražnjenja crijeva, prevencija kamenaca, prevencija kontraktura, psihička stabilnost
    * dobar efekat daju metode fizikalne terapije: sve vrste masaža od ručne do ultrazvučne, masaža ledom, podvodne masaže
    * u kućnim uslovima mnoge od ovih masaža mogu da se primjene: maasaža ledom, samo-maasaža ručna ili da se koristi četka sa dugom drškom, tuš masaža hladnom vodom ili mlakom vodom sa upotrebom tuša kod koga mogu da se mijenjaju mlaznice vode pa tako i pritisak mlaza
    * biti vrlo oprezan sa primjenom toplote jer je promijenjen osjet i lako nastaju opekotine
    * vježbe daju najbolje efekte: razgibavanje zglobova uz pomoć terapeuta ali samostalno razgibavanje, pravilno postavljanje nogu (pozicioniranje) u toku noći
    * za pozicioniranje nogu mogu se koristiti udlage i splintovi
    * vježbe za ruke i trup, uopšte razgibavanje smanjuje spazam
    * vježbe istezanja su neohodne
    * elektroterapija u rehabilitacionim centrima ali i u kućnim uslovima naročito ako postoje bolni spazmi, koriste se mali portabl aparati (TENS)
    * funkcionalna elektrostimulacija (FES) da olakša hod, mali aparat koji se nosi fiksiran uz trup a elektrode se postavljaju na potkoljenice da stimulišu mišiće na određeni pokret
    * spinalna elektrostimulacija - postavljanje elektroda direktno u kičmenu moždinu uz mali aparat koji se fiksira uz trup
    * obje metode stimulacije se rijetko primjenjuju i u stranim zemljama zbog problema primjene i skupoće
    * lijek: Baclofen (Lioresal) smanjuje spazam, počinje se sa 5 mg 2-3 puta dnevno i povećava se do 80 i 100 mg dnevno, doza ne bi smjela biti manja od 40 mg dnevno. baclofen se može dati i postavljanjem pumpe direktno na kičmenu moždinu
    * Diazepam (Valium) dozira se 2 mg dnevno i povećava se do 15-20 mg dnevno, male doze nemaju efekat na spazam
    * Dantrolen (Dantrium) počinje se sa dozom 25 mg dnevno i povećava se do 400 mg dnevno, prosječna doza je 100 mg dnevno
    * Svi lijekovi mogu dati: osjećaj slabosti, mučnine, vrtoglavicu, pad pritiska pa se uvijek moraju primjenjivati uz kontrolu ljekara koji vodi rehabilitacioni proces
    * Botulinum toksin daje se direktno u mišić, smanjuje spazam 3-6 mjeseci
    * Phenol 2-6% otopina također data u mišić smanjuje spazam 3-6 mjeseci
    * Blokade nerava (ubrizgavanje lijekova u blizini nerva) imaju prolazni efekat za smanjenje spazma
    * Operativni zahvat presjecanja osjetnih nerava koji izlaze iz kičmene moždine mogu smanjiti spazam
    * Vježbe, fizičke aktivnosti, sve vrste pokreta uz fizikalne agense do sada su najbolje metode za smanjenje spazama

OGRANIČENJE POKRETA U ZGLOBOVIMA ZBOG SPAZMA MIŠIĆA - KONTRAKTURE

Spazam mišića (napetost) dovodi zglobove u određeni položaj, bilo savijeni ili ispruženi, a zbog nemogućnosti pokretanja zglobovi se zadržavaju u tom položaju što se naziva kontraktura zgloba (ograničen pokret).

To nije povoljno za zglobove niti za kasnije razvijanje kretanja niti je povoljno za održavanje ostalih aktivnosti organizma. Zglobovi koji miruju u nekom položaju dovode do slabosti kostiju, otpornost organizma slabi, slabe mišići okolnih područja, nepovoljno je održavanje položaja tijela pri ležanju. sjedenju i stajanju, otežavaju ili čak onemogućavaju transfer, olakšavaju stvaranje dekubitusa, otežavaju upotrebu ortoza. Skraćuju se mišići kao i veze i ovojnice zglobova. Kontrakture se javljaju na zglobovima kukova, koljena, skočnih zglobova. Zbog toga se poduzimaju mjere za otklanjanje kontraktura a sastoje se u nizu aktivnosti:

    * Pozicioniranje zglobova pomoću udlaga, splintova, naročito u noćnim satima
    * Pozicioniranjem tijela: potrbušni položaj da ne nastane savijanje kukova
    * Provode se vježbe uz pomoć terapeuta bilo da puni obim pokreta izvodi terapeut bilo da samo potpomaže pokret
    * Kasnije i sama osoba naučene vježbe redovno provodi i brine se da ne nastanu kontrakture
    * Naročito su značajne vježbe istezanja - autoistezanje koje svaka osoba provodi da održi rastegljivost mišića i mekih tkiva
    * Svakoj vrsti vježbi za kontrakture treba da prethodi priprema: neka vrsta masaže mišića i zglobova, neka vodena procedura (bazen, kupke), blaga toplota (oblozi)
    * Obavezno samoistezanje
    * Kod vrlo teških slučajeva ponekad se rade i operativni zahvati, cilj operativnih zahvata na zglobovima je postizanje bolje aktivnosti u svakodnevnom životu


Spazam
Spazam je motorička disfunkcija koju karakterizira povišeni tonus mišića (posebno skupine antigravitacijskih mišića) uz sporije kretnje i tendenciju kontrakturama. Posljedica je bolesti, odnosno oštećenja kortikospinalnih (piramidnih) putova dijela središnjeg živčanog sustava, koji je "zadužen" za funkciju naše voljne motorike. Spazam karakterizira elastični otpor na pasivno istezanje mišića, a po prestanku istezanja dio tijela koji smo istezali vraća se u početni položaj.

Mišićni tonus
Mišićni tonus je osnovna napetost mišića, koja uvijek postoji ali s različitim intenzitetom. Tako će se mišićni tonus razlikovati kada nešto radimo ili kada se odmaramo ili spavamo. Isto tako na mišićni tonus utječu optički podražaji, te auditativna i emocionalna stanja. Neke emocije mogu izazvati porast tonusa, kao kod ljutnje i bijesa, dok žalost, tuga i slično mišićni tonus smanjuju.
Hipertonija je stanje povećanog mišićnog tonusa koje nastaje kao posljedica oštećenja ili oboljenja centralnog neurona. Ukoliko se radi o oštećenju ekstrapiramidnog puta, tada dolazi do povećanja mišićnog tonusa poznatog pod nazivom rigor.

Povećan mišićni tonus koji je posljedica lezije piramidnog puta poznat je pod nazivom spazam.

Rigiditet je motorička disfunkcija koju karakterizira povišeni tonus mišića koji su djelomično stalno kontrahirani, posebno antagonisti antigravitacijskih mišića uz usporene kretnje, a obično su posljedica bolesti, odnosno oštećenja tzv. ekstrapiramidnih putova. Rigiditet karakterizira spastična hipertonija koja je jednaka tijekom cijelog pokreta, a nakon istezanja ekstremitet ostaje u novopostavljenom položaju, tj. ne vraća se u početni položaj kao kod spazma. Tonus mišića kod rigiditeta je znatno slabiji nego kod spazma.

Fizikalna terapija spazma (kineziterapija, hidroterapija, podvodna masaža, fango, kriomasaža, kriooblozi, hipoterapija, spazmotron-Hiffschmidtove struje, korektivne statuičke longete) rijetko je dovoljna za smanjenje spasticiteta koji kod mnogih osoba predstavlja problem. Danas se u terapiji spazma koriste različiti lijekovi, a ukoliko se i s njima spasticitet ne uspijeva regulirati, moguće je u nekim slučajevima i kirurško (ortopedsko) liječenje

FIZIOTERAPEUTSKI PRISTUP OSOBAMA SA SPAZMOM
U rehabilitacijskom procesu osoba s oštećenjem mozga fizioterapija ima značajnu ulogu u oporavku motoričkih funkcija. Problemi mišićnog tonusa i njihov tretman predstavljaju vrlo važan segment fizioterapeutskog tretmana, budući da je optimalan mišićni tonus osnova pokreta, reakcija balansa i funkcionalnih aktivnosti.

Neurofizioterapija zasniva se na znanstvenim osnovama i to prvenstveno na neurofiziologiji, te na analizi i primjeni normalnog pokreta (kineziologija, biomehanika). Fenomen neurospastičnosti posebno je značajan u fizioterapiji, jer daje znanstvene pretpostavke za oporavak određene funkcije središnjeg živčanog sustava nakon njegova oštećenja, uz pravilnu stimulaciji i primjenu adekvatnog oblika fizioterapije.

Općenito u tretmanu pacijenta s oštećenjem mozga, pa tako i u tretmanu spastičnosti vrlo je važno procijeniti optimalnost samog tretmana i cjelodnevnih pacijentovih aktivnosti. Stimulacije pacijenta koje nadilaze njegove trenutne sposobnosti prihvaćanja takvih informacija i normalno reagiranje na njih mogu izazvati daljnji porast spastičnosti i kompenzacija. Nasuprot tome, nedovoljno stimuliran pacijent bit će prepušten vlastitim kompenzacijskim strategijama pokretanja i ponovno će biti izložen riziku razvoja spastičnosti. Optimalnost tretmana predstavljaju one stimulacije koje su istovremeno dovoljno visoke, ali i odgovarajuće niske da ih pacijent može prihvatiti i integrirati u svoj središnji živčani sustav, te na njih odgovoriti normalnom pokretljivošću, normalnim reakcijama balansa, na osnovi normalnog posturalnog tonusa. Jednom integrirane u živčani sustav postaju temelj za izgradnju novih, složenijih pokreta i motoričkih vještina pacijenta, te vode maksimalno normalnom (optimalnom) oporavku motoričkih funkcija.

(Z. Maček, viši fizioterapeut)
Izvor: UOSIS Split

abc paraplegija


Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.