nedjelja, 6. siječnja 2013.

Magnezijum i naše zdravlje


Obnovite pozitivnu energiju
Magnezijum tera crne misli

Ukoliko je manjak ovog minerala dugotrajan, može doći do ozbiljnih posledica po zdravlje, kao što su ubrzano starenje, opadanje kose, perutanje kože...



Dovoljno je samo da gricnete koju kockicu crne čokolade, žvaknete malo integralnog hleba i gucnete čašu kisele vode i napunićete baterije svog tela pozitivnom energijom. Upravo to su neke od namirnica koje su bogate magnezijumom, mineralom koji bitno utiče na naše psihofizičko stanje.
 Verovali ili ne, magnezijum može da pomogne da odagnate crne misli, poboljšate raspoloženje i popravite odnose sa okolinom, pa nije ni čudo što ga zovu antistres mineral. Stručnjaci ga preporučuju ljudima koji su izloženi čestim stresnim situacijama. Magnezijum ima važnu ulogu u vezivanju kalcijuma za kosti i u opuštanju mišića. Takođe učestvuje u regulisanju srčanog ritma i snižavanju nivoa holesterola. Ovaj oligoelement reguliše rad creva, naročito u slučaju opstipacije. Kod trudnica, on smanjuje opasnost od spontanog pobačaja i prevremenog porođaja.

 Buđenje sa umorom
Ovaj mineral, koji deluje tako da opušta mišiće i nerve, prisutan je u kostima, mišićima, srcu, jetri i mozgu. Ljudski organizam svakodnevno troši određenu količinu magnezijuma kako bi opustio mišiće i olakšao protok nervnih impulsa. Ukoliko ne unosite svakodnevno dovoljno magnezijuma, vaš organizam počinje da se buni, a vi postajete razdražljivi i imate neprijatan osećaj stalnog umora. Istraživanja pokazuju da je tako čak kod dve trećine ženske populacije. Posledice takvog neraspoloženja vrlo brzo se osećaju na vašoj koži, a osete ih i vaša porodica, prijatelji, saradnici...

 Počasno mesto za voće i povrće
Uvrstite u ishranu integralni hleb, integralni pirinač koji sadrži pet puta više magnezijuma od belog, morsku so, sočivo, soju, pasulj, kukuruz, leblebije, bademe, orahe, lešnike, suve smokve i kajsije, avokado i luk. Voću i povrću dajte počasno mesto u ishrani, ali dozvolite ponekad sebi i koju štanglicu čokolade. Prirodni izvori ovog minerala su takođe zeleno lisnato povrće (kelj, brokoli, spanać), meso, kao i mineralna voda koja obiluje magnezijumom.

 Nadoknadite manjak
Nemir, anksioznost, sindrom nemirnih nogu, poremećaji sna, muka, povraćanje, nepravilan srčani ritam, konfuzija, mišićni grčevi i slabost obično su simptomi koji pokazuju da organizmu nedostaje magnezijum. Ovaj mineral se unosi prvenstveno raznovrsnom ishranom, ali usled njegovog gubitka zbog nekog oboljenja, treba ga nadoknaditi na odgovarajući način, uz obaveznu konsultaciju s lekarom. Ukoliko je manjak magnezijuma dugotrajan, može doći do ozbiljnih posledica po zdravlje, kao što su ubrzano starenje, opadanje kose, perutanje kože...

Autor:
Dragana Rodić
Stil magazin


Ljudski organizam nije u stanju da taloži magnezijum u vidu depoa, a čak oko 350 enzimskih reakcija nemoguće je bez ovog elementa! Zato je od presudne važnosti da ovaj mineral unosimo svakodnevno i u dovoljnim količinama, upozorava profesor dr Tomislav Jovanović.
- Magnezijum moramo svakodnevno da unosimo - kaže naš sagovornik. - Njime se snabdevamo uglavnom kroz hranu. Budući, međutim, da ga je u zemljištu sve manje, naročito trpe nervne ćelije i mišići. Tako, usled nedostatka ovog elementa, osim spazma krvnih sudova i hipertenzije, nastaju poremećaji funkcije digestivnog trakta, endokrinih žlezda, reproduktivne funkcije, potencije.
Profesor Jovanović kaže da je na nama da izaberemo tablete, ili vodu, bogatu magnezijumom. Ali, on preporučuje mineralne vode s magnezijumom, jer posle uzimanja tablete, nivo magnezijuma u krvi naglo skače, iz čega mogu da nastanu komplikacije. Jer, organizam ovaj nagli skok prepoznaje kao problem i izlučuje magnezijum preko mokraće.
- Šumeće tablete se, osim toga, rastvaraju u vodi, a magnezijum u tableti i rastvoren, nije isti kao „original“. Kad se meša sa nekim drugim materijama, postoji mogućnost da napravi neko drugo jedinjenje, koje će dati slabiji efekat.



Imate grčeve u mišićima? Proverite da li vam nedostaje magnezijum

Žena blic


Bolni grčevi mišića u nogama često nas iznenade noću. Dešava se da jak grč ljude probudi iz najdubljeg sna. Kod većine se ovaj problem javlja od 45. do 50. godine i to duplo češće kod žena. Dokazano je da je deficit magnezijuma čest uzrok grčeva.

Magnezijum reguliše proizvodnju energije u ćelijama, razmenu materija i rad više od 300 enzima, štiti srce i krvne sudove, snižava nivo masti u krvi i sprečava slepljivanje crvenih krvnih pločica. Nervima i mišićima je takođe neophodan jer reguliše prenos nadražaja do mišića i sprečava trzaje i drhtanje.
 − Najmanje deset odsto odraslih pati od nedostatka ovog minerala. Povećanu potrebu za magnezijumom imaju i mladi, odrasle osobe pod stresom ili one izložene velikim fizičkim naporima, trudnice, dojilje i stariji. Jednolična ishrana, stres, sportske aktivnosti i mišići izloženi pojačanom naporu, upotreba alkohola i hronična oboljenja često otežavaju postizanje potrebne dnevne količine magnezijuma − kaže dr Nebojša Stojanović.

ISHRANA JE VEOMA VAŽNA
Obratite pažnju na ishranu. Magnezijum je potrebno svakodnevno unositi putem hrane. Namirnice sa puno šećera, masti i belog brašna i gotova jela sadrže veoma malo magnezijuma, a kafa, „koka-kola“ i alkohol sprečavaju njegovu apsorpciju. Veliki deo magnezijuma se unosi putem namirnica biljnog porekla, kao što su povrće i žitarice. Orašasti plodovi (bademi, kikiriki i orasi) takođe sadrže velike količine magnezijuma. I prilikom kuvanja povrća u vodi gube se velike količine magnezijuma, a smrzavanjem namirnica gubi se gotovo 40 posto.
 − Rafinirana hrana, alkohol, kafa, fosfati iz gaziranih pića i rafinirani šećer loše utiču na iskorišćavanje magnezijuma u organizmu. Prekomerna konzumacija alkohola utiče na nivo magnezijuma u organizmu jer alkohol podstiče njegovo izlučivanje preko bubrega − kaže dr Nebojša Stojanović, navodeći da se za vreme fizičke aktivnosti i u sauni znojenjem izbacuje velika količinu magnezijuma.

KO JE UGROŽEN
Aktivni sportisti naročito imaju potrebu za većom količinom magnezijuma. Takođe i oko 30 odsto trudnica pati od grčeva u mišićima, pa se preporučuje redovno uzimanje magnezijuma od početka trudnoće.
 Pošto nismo uvek u mogućnosti da ishranom unesemo dovoljne količine, poželjno je i korišćenje preparata magnezijuma koji brzo pomažu. U dogovoru sa lekarom možete da uzimate i preparate magnezijuma u obliku tableta, dražeja, šumećih tableta ili u prahu. Stručnjaci preporučuju korišćenje šumećih tableta Biolektra Magnezijum 240 forte jer rastvaraju bez ostatka i veoma su podnošljive za upotrebu. Ove tablete sa svežim ukusom limuna se rastvaraju u vodi, omogućavaju trenutnu resorpciju i dodatni unos tečnosti.

Koliko je dovoljno?
Proverite da li se nalazite u stadijumu kada vam je potreban veći unos magnezijuma. Odrasloj osobi je dnevno potrebno najmanje 300 miligrama ovog dragocenog minerala, ali potreba se povećava u trudnoći, kada treba unositi najmanje 400 miligrama magnezijuma.
 Za vreme dojenja, dnevne potrebe iznose 450 miligrama, a tokom perioda u kojem se redovno bavimo sportom ili napornim radom najmanje 400 miligrama.


Magnezijum štiti od cerebralne paralize

Nešto tako jednostavano kao što je magnezijum može da zaštiti od cerebralne paralize. Nova studija na miševima pokazuje da konzumiranje magnezijum-sulfata značajno smanjuje povrede mozga povezane sa pojavom upale ili infekcije kod trudnica

 Magnezijum sulfat se ponekad koristi tokom prevremenog porođaja da se smanji rizik od neonatalne povrede mozga. U 2010, "American College of Obstetricians and Gynecologists", zajedno sa društvom za "Maternal-Fetal Medicine"objavilo je da "raspoloživi podaci ukazuju da magnezijum-sulfat dat pred očekivani prevremeni porođaj smanjuje rizik od cerebralne paralize kod preživele dece."

 "Znali smo da postoje indikacije iz drugih studija koje ukazuju da magnezijum-sulfat može da zaštiti prevremeni fetus od cerebralne paralize, ali smo želeli da pokažemo direktni i konačni zaštitni efekat na mozak bebe u slučajevima zapaljenjnskih bolesti majke", izjavio je dr Ron Belooseski, jedan od autori studije. "Želeli smo da naučimo više o zaštitnim efektima magnezijuma u slučajevima kada inflamatorni process porodilja dovodi do prevremenog porođaja, tako da smo koristili vrlo osetljivi način merenja, magnetnu rezonancu da bi proučili kako magnezijum funkcioniše." Rezultati studije su pokazali da tretman magnezijum-sulfatom znatno smanjuje rizik od neonatalne povrede mozga povezane sa infekcijom majke. Belooseski ističe da je sledeći korak da se sprovede više istraživanja da bi se shvatilo kako magnezijum-sulfata radi i štiti mozak fetusa.




Magnezijum hlorid za zdravlje i podmlađivanje


MAGNEZIJEV KLORID (MgCl2  MAGNEZIJUM HLORID), MINERALNI SPOJ DOBIVEN ISPARAVANJEM IZ MORSKE VODE, DRAGOCJEN JE ZBOG SVOJE SPOSOBNOSTI DA POTIČE ZDRAVLJE I VITALNOST, LIJEČI BROJNE BOLESTI, USPORAVA PROCES STARENJA I SUZBIJA INFEKCIJE

 Magnezij je upravo čudotvoran mineral po svom iscjeljujućem učinku na širok raspon bolesti, kao i po svojoj sposobnosti da podmladi ostarjelo tijelo. Znamo da je neophodan za mnoge enzimske reakcije, posebno u vezi s proizvodnjom stanične energije, za zdravlje mozga i živčanog sustava, a također i za zdrave zube i kosti. Međutim, iznenađuje da je u obliku magnezijevog klorida također impresivan borac protiv infekcija.(1) Gornja izjava umirovljenog biokemičara i nutricionista Waltera Lasta u kojoj je sažeo ključnu važnost magnezija za naše zdravlje nije pretjerana. Ona je dvostruko istinita zato što je unos magnezija putem hrane uvelike opao zbog upotrebe anorganskih gnojiva i prevelikog unosa kalcija, a također i zato što medicinska struka pretjerano naglašava našu potrebu za visokim unosom kalcija i uzimanjem nadopuna prehrani s kalcijem na štetu magnezija.

 Kalcij i magnezij zajednički djeluju u tijelu, ali su i suprotni po svojim učincima na naš metabolizam. To je najvećim dijelom rezultat aktivnosti doštitnih (paratiroidnih) žlijezda koje nastoje održati konstantan kombinirani umnožak kalcija i magnezija u našoj krvi te njihovu ravnotežu s fosforom. Ako je razina magnezija niska, razina kalcija mora porasti kako bi se povratila ravnoteža. Odakle dolazi taj dodatni kalcij? Iz kostiju i zuba, naravno!

 To je još veći problem kada su doštitne žlijezde kronično prestimulirane, obično u kombinaciji s nedovoljno aktivnom štitnom žlijezdom. To je česta situacija kod prisutnosti kandidijaze, amalgamskih zubnih plombi i ispuna korijenskih kanala: čini se da sve to suzbija funkciju štitnjače i pretjerano stimulira doštitne žlijezde.

 Što tijelo radi sa suvišnim kalcijem u krvi? Odbacuje ga u tkivo svugdje gdje postoji neka kronična upala. To vodi, na primjer, do kalcifikacije zglobova, kao kod artritisa, te do kalcifikacije jajnika i drugih žlijezda, posljedica čega je smanjena proizvodnja hormona. Kalcificirani bubrezi s vremenom dovode do potrebe za dijalizom, a kalcifiltacija u tkivu dojki, posebno u mliječnim kanalima, često se rješava nepotrebnim mastektomijama i drugim invazivnim tretmanima.

MAGNEZIJ ZA ZDRAVE KOSTI I ZUBE

 Medicinski autoriteti tvrde da je visoku učestalost osteoporoze i karijesa u zemljama Zapada moguće prevenirati visokim unosom kalcija. Međutim, objavljeni dokazi otkrivaju da je istina suprotna.(2) Stanovništvo Azije i Afrike s vrlo niskim unosom od oko 300 miligrama (mg) kalcija dnevno ima vrlo nisku učestalost osteoporoze. U Africi, Bantu žene s unosom od 200 do 350 mg kalcija dnevno imaju najnižu učestalost osteoporoze u svijetu. U zapadnim zemljama s visokim unosom mliječnih proizvoda, prosječan unos kalcija je oko 1000 mg. Što je unos kalcija veći, posebno u obliku proizvoda od kravljeg mlijeka (osim maslaca), veća je učestalost osteoporoze.(3)

 Hormoni doštitnih žlijezda održavaju razine kalcija, magnezija i fosfora u kolebljivoj ravnoteži. Ako kalcij poraste magnezij pada, i obrnuto. Uz nizak unos magnezija kalcij se crpi iz kostiju kako bi se povećale razine kalcija u tkivima, dok visok unos magnezija uzrokuje da kalcij izlazi iz tkiva i odlazi u kosti. Visok unos fosfora bez visokog unosa kalcija ili magnezija uzrokuje ispiranje kalcija iz kostiju i izbacivanje iz tijela mokraćom. Visok unos fosfora uz visok kalcij i magnezij vodi do mineralizacije kostiju.

 Dr. Lewis B. Barnett, ortopedski kirurg, radio je u dva različita okruga u SAD-u s bitno različitim razinama minerala u tlu i vodi. U okrugu Dallas u Teksasu visokom koncentracijom kalcija i niskom koncentracijom magnezija u vodi za piće, osteoporoza i prijelomi kuka bili su vrlo česti, dok ih u Herefordu u Teksasu s visokim razinama magnezija i niskim razinama kalcija, gotovo uopće nije bilo. U okrugu Dallas sadržaj magnezija u kostima bio je 0,5 posto, dok je u Herefordu bio 1,76 posto. U drugoj usporedbi, sadržaj magnezija u kostima osoba s osteoporozom bio je 0,62 posto, dok je kod zdravih osoba bio 1,26 posto.(4)

 Ono što vrijedi za zdrave zube vrijedi i za zdrave kosti. U jednoj novozelandskoj studiji utvrđeno je da su zubi otporni na karijes imali u prosjeku dvostruko višu količinu magnezija od zuba osjetljivih na karijes. Kao prosječna koncentracija magnezijevog fosfata u kostima navodi se 1,0 posto, u zubima oko 1,5 posto, u kljovama slonova 2,0 posto, a u zubima životinja mesojeda koje drobe kosti koncentracija je 5,0 posto. Kad se radi o snazi kostiju i zuba, kalcij zamislite kao kredu, a magnezij kao superljepilo. Magnezijevo superljepilo veže i pretvara kredu u snažne kosti i zube.(5)

 Jedna pacijentica ispričala je Walteru Lastu: "Moja liječnica nazvala me u petak popodne u vezi s mojim pregledom gustoće kostiju i htjela je znati što sam radila tijekom zadnje dvije godine. Pitala sam zašto, i odgovorila je da je uspoređujući preglede iz 2005. i 2006. vidjela da mi se na pregledu iz 2008. stanje popravilo. Nije mogla vjerovati, rekavši da obično kada uđete u raspon osteoporoze više iz njega ne izađete."(6) Ta liječnica zapravo je govorila kako zna da prihvaćena terapija visokim dozama dodataka s kalcijem ne djeluje, ali se ipak koristi. Ta pacijentica izmijenila je medicinski tretman, smanjivši kalcij i znatno povećavši unos magnezija (uz unos bora).

 APSORPCIJA I DOZIRANJE MAGNEZIJA

 Rješenje za taj problem je snižavanje razina kalcija u krvi održavanjem visokog unosa magnezija. Međutim, svaki višak magnezija brzo se izgubi s mokraćom. Zbog toga, kako bismo zadržali kalcij u kostima i zubima umjesto oko zglobova i u mekim tkivima, potreban nam je konstantan unos magnezija.

 Magnezij u našoj prehrani tradicionalno dolazi u ionskom obliku i u želucu se pretvara u magnezijev klorid ili se veže za bjelančevine - posebno klorofil - i zatim razgrađuje i apsorbira kao magnezijev klorid ili kelatirani magnezij.

 Zato kod nadopune prehrane možemo izravno koristiti magnezijev klorid umjesto magnezijevog oksida ili hidroksida i drugih oblika koji zahtijevaju dodatnu klorovodičnu kiselinu. Magnezijev klorid ima još jednu prednost: pruža ione magnezija i klora koji su potrebi za stimulaciju aktivnosti probavnih enzima i proizvodnju klorovodične kiseline u želucu. Magnezijev sulfat, također poznat kao epsomska sol, slabo se apsorbira i zato privlači vodu u debelo crijevo i djeluje kao laksativ.

 Ako se voće i povrće uzgaja na mineralima bogatom tlu, tada te namirnice imaju visok sadržaj minerala, uključujući magnezij. Kako biljka raste, pretvara anorganske minerale u organske i veže ih za kiseline kao što je limunska kiselina. U tom se obliku lako apsorbiraju. Iako većina oblika magnezija ima dobru biološku iskoristivost, kelati s aminokiselinama i magnezij vezan za voćne kiseline također imaju blagotvoran alkalizirajući učinak na tijelo.

 Postotak apsorpcije magnezija varira i u obrnutom je odnosu s količinom unesenog magnezija. Magnezij se u tijelu apsorbira prvenstveno u tankom crijevu. Kad se konzumira preporučena dnevna doza (RDI) magnezija, što je u prosjeku između 360 i 410 mg dnevno, apsorbiramo približno 50% magnezija, ali kad se unose količine manje od optimalnih možemo apsorbirati čak 75 posto. Apsorpcija rapidno opada kad se odjednom unese više od 200 mg, pa je važno uzimati magnezij podijeljen u više doza tijekom dana.

 Magnezijev klorid može se dodavati u hranu i piće, poput soka, uglavnom kako bi se prikrio gorko-slan okus. Ja ga osobno miješam sa sokom, četvrtinu čajne žličice odjednom, i prija mi. Ipak, to je pitanje osobnog ukusa. Možete početi s par kapi u vašem jelu ili piću i polako povećavati dozu do pola čajne žličice dvaput dnevno - što predstavlja 600 mg magnezijevog klorida dnevno. Kad su prisutni faktori poput stresa, visoke životne dobi, kardiovaskularnih problema i znakova kalcifikacije, mnogi zdravstveni radnici savjetuju doze do 1000 mg dnevno. Apsorpcija magnezija u crijevu opada sa starenjem i prisutnošću gastrointestinalnih poremećaja, a posebno kod disbioze uzrokovane antibioticima i drugim farmaceutskim lijekovima. Velik gubitak magnezija mokraćom također može biti nuspojava nekih farmaceutskih sredstava.(7)

 Jedna studija objavljena 2005. pokazala je da preko dvije trećine Amerikanaca ne konzumira čak ni najnižu preporučenu razinu magnezija, a 19 posto unosi manje od polovice toga.(8) Da bi se popravio međustanični status magnezija može biti potrebno uzimati oralne dodatke s magnezijem do tri mjeseca ili duže, a prema dr. Normu Shealyu, može biti potrebna i jedna godina.(9)


"MAGNEZIJEVO ULJE" U TRANSDERMALNOJ TERAPIJI

 Svi ti problemi čine privlačnijom transdermalnu (apsorbiranje kroz kožu, ispod pazuha) upotrebu magnezijevog klorida, kako bi se zaobišao probavni sustav i potreba za klorovodičnom kiselinom i pravilnim radom probavnog trakta.


 Masaža magnezijumovim uljem kod pacijenata obolelih od raka

 Cela moderna civilizacija ,zasnovana na high'tech pristupu skoro svakodnevno prepoznaje prednosti „napuštenih„ metoda.
 Novoosnovani institut za istraživanje značaja dodira na ljudsku psihu i zdravlje ima za svoj cilj da upozori na značaj dodira na ukupno ljudsko zdravlje. U saradnji sa najpoznatijom klinikom za lečenje raka na svetu (SLOAN KETTERING CANCER CENTER) radi se na obnavljanju dodira odnosno masaže u dopuni tretmana tumora.
 U najranijem detinjstvu značaj dodira prevazilazi čak i značaj hrane.
 Bez njega ne ostvaruju se mnoge kognitivne funkcije koje su od kapitalnog značaja za kasniji život svakog pojedinca.
 Ipak iznenađujuće je bilo otkriće da lagana masaža, kao svojevrsni „organizovani dodir“ pojačava imuni odgovor, od ekstremnog značaja.
 Kod pacijenata od malignih bolesti i do 70%.
 Još jedan pozitivni efekat ove metode i rapidna redukcija stresa i Koncentracije kortizola u ljudskoj krvi.
 Tako se u uglednoj klinici javila ideja da se terapeutski efekti masaže pojačaju korišćenjem magnezijumovog ulja. Transdermalna upotreba Magnezijuvog ulja je i inače daleko najbolji način usvajanja magnezijuma jer ne postoji opasnost od predoziranja pošto eventualni višak ostane spolja na koži.
 Dr. Linda Rapston, najpoznatiji stručnjak za ovu metodu tvrdi da 70% pacijenata u kliničkom ispitivanju pokazuje značajan deficit magnezijuma.
 Posle primene kod bolesnika od raka osim opšteg poboljšanja zdravlja i raspoloženja broj ćelija ubica (koje nas štite od tumora) često poraste preko 20%.
 Razvojem ove metode došlo se do stava da dopuna magnezijumovog ulja jednostavnim i bezbednim sulfo metioninom iskoristvljost i absrorbcija značajno poraste.
 Dodatne prednosti su prisutne kod ljudi sa reumatičnim i artritičnim promenama, povredama i upalama u oblastima bliskim mestu masiranim TOPICAL magnezijum uljem.

Magnezijev klorid sastoji se od 11,8 posto magnezija vezanog za 88,2 posto klorida. Dobiva se isparavanjem slanih voda, uglavnom morske vode (a također i iz Mrtvog mora). Nakon odvajanja natrijevog klorida preostaje gorki talog koji se sastoji uglavnom od magnezijevog klorida i magnezijevog sulfata.(10) Magnezijev klorid mnogo je manje gorak od magnezijevog sulfata.

 U suhom obliku magnezijev klorid obično se prodaje u obliku bijelih higroskopnih (privlače vodu) ljuskica, hidriran sa šest molekula vode (heksahidrat) po svakoj jedinici magnezija zajedno s dva kloridna iona (MgCl2). Taj afinitet prema vodi znači da se magnezijev klorid može koristiti kao proizvod zvan "magnezijevo ulje", koje se može koristiti na koži za transdermalnu terapiju magnezijem. Ono nije ulje u pravom smislu riječi, ali podsjeća na ulje kad se utrljava u kožu. (Utljvava se ispod pazuha.)

 Uz šalicu čaja od limunske trave s Walterom Lastom, prvi sam put čula da se magnezijev klorid koristi u obliku magnezijevog ulja i da je to detaljno opisano u knjizi "Transdermalna terapija magnezijem" Marka Sircusa. Kao ljekovito sredstvo siguran je za vanjsku i unutarnju upotrebu. Sircus piše: "Otopina magnezijevog klorida ne samo što je bezopasna za tkivo, nego je također izvrsno djelovala na leukocitozu; zato je savršena za vanjsko tretiranje rana."(11)

 Pomlađivanje većim unosom magnezija spor je proces, posebno zato što je količina magnezija koju možemo unijeti, ograničena laksativnim učinkom i potrebom da ga se drži u razumnoj ravnoteži s unosom kalcija i fosfora. Drugi je problem to što zgrčeni mišići imaju slabu cirkulaciju krvi i limfe, što unesenom magneziju otežava otapanje i ispiranje tkiva i kalcificiranih zglobova. Ti problemi mogu zahtijevati upotrebu magnezijevog ulja.

 Proces pomlađivanja možemo uvelike ubrzati ako povećamo cirkulaciju kroz stalno zgrčene mišiće korištenjem magnezijevog ulja uz dubinsku masažu tkiva ili jednostavno često trljanje, ili korištenjem u vrućim oblozima. Međutim, moramo biti oprezni s osjetljivom kožom, jer magnezijevo ulje može neko vrijeme izazivati osjećaj žarenja. U tom slučaju najbolje je razrijediti ga do prihvatljive razine. Ako se utrljava u prilično razrijeđenom stanju, može se postupno upiti u kožu, ali u koncentriranom obliku jednostavno ostane ljepljiv i potrebno ga je isprati vodom nakon nekog vremena. Međutim, kod mnogih stanja kao što je artritis i drugih oblika ukočenosti i bolova, dobro je primijeniti ga na zahvaćeno područje i pokriti starim krpama preko noći.

ANTIMIKROBNO DJELOVANJE MAGNEZIJA

 Magnezijev klorid također je izvrstan za borbu protiv infekcija, što se ne može reći ni za jednu drugu kombinaciju magnezija.

 Prvi istaknuti istraživač koji je proučio i promicao antibiotske učinke magnezija bio je francuski kirurg, prof. Pierre Delbet, dr. med.(12) Godine 1915. tražio je rješenje za čišćenje rana kod vojnika jer je utvrdio da antiseptici koji se tradicionalno koriste zapravo oštećuju tkiva i potiču infekcije umjesto da ih sprečavaju. U svim njegovim ispitivanjima otopina magnezijevog klorida bila je daleko najbolja. Otkrio je da je ona ne samo neškodljiva za tkiva, nego da također uvelike pojačava aktivnost leukocita i fagocitozu, uništavanje patogenih mikroba.

 Profesor Delbet kasnije je izveo eksperimente s unutarnjom primjenom magnezijevog klorida i utvrdio, da je on snažan stimulator imunološkog sustava. U njegovim eksperimentima fagocitoza se povećala do 333 posto. To znači da je nakon unosa magnezijevog klorida isti broj bijelih krvnih stanica uništavao do tri puta više mikroba nego ranije.

 S vremenom je profesor Delbet otkrio da je magnezijev klorid blagotvoran kod širokog raspona bolesti. To uključuje bolesti probavnog trakta kao što su kolitis i problemi sa žučnom vrećicom, Parkinsonovu bolest, drhtavicu i grčeve u mišićima, akne, ekceme, psorijazu, bradavice i svrbljivu kožu, impotenciju, hipertrofiju prostate, probleme s mozgom i cirkulacijom, astmu, peludnu groznicu, urtikariju i anafilaktičke reakcije. Kosa i nokti postali su jači i zdraviji, a pacijenti su imali više energije.

 Profesor Delbet također je otkrio da magnezijev klorid ima vrlo dobar preventivan učinak protiv raka i liječi prekancerozna stanja kao što su leukoplakija, hiperkeratoza i kronični mastitis. Epidemiološke studije potvrdile su da regije s tlom bogatim magnezijem imaju manju učestalost raka od onih s niskim razinama magnezija.

 Profesor Delbet rutinski je davao otopinu magnezijevog klorida svojim pacijentima s infekcijama i nekoliko dana prije bilo kojeg planiranog kirurškog zahvata, i ostao iznenađen time što su mnogi od tih pacijenata osjećali euforiju i navale energije. Magnezijev klorid navodno ima specifično djelovanje na virus tetanusa i njegove učinke na tijelo. Čini se da čak štiti od ugriza zmija. Zamorci nisu umrli nakon inače smrtonosnih injekcija zmijskog otrova, a kunić je preživio ugriz zmije otrovnice kad mu je dana otopina magnezijevog klorida.

 Još jedan francuski liječnik, dr. A. Neveu,(13) izliječio je u dva dana nekoliko pacijenata oboljelih od difterije upravo magnezijevim kloridom. Također je objavio 15 slučajeva poliomijelitisa koji su bili izliječeni za nekoliko dana ako je tretman započet odmah ili za nekoliko mjeseci ako je paraliza već bila uznapredovala. Dr. Neveu utvrdio je da je magnezijev klorid djelotvoran protiv astme, bronhitisa, upale pluća, emfizema, upale grla, tonzilitisa, promuklosti, prehlade, gripe, hripavca, ospica, rubeole, zaušnjaka, šarlaha, trovanja, gastroenteritisa, gnojnih čireva, apscesa, zanoktica, inficiranih rana i osteomijelitisa.

 U novije vrijeme dr. med. Raul Vergini i drugi potvrdili su te ranije rezultate i dodali druge bolesti i stanja popisu uspješnih primjena magnezijevog klorida: akutni napad astme, šok, tetanus, herpes zoster, akutni i kronični konjunktivitis, optički neuritis, reumatske bolesti, mnoge alergijske bolesti i sindrom kroničnog umora. Također su utvrdili da ima blagotvorno djelovanje u terapiji protiv raka. U svim tim slučajevima, magnezijev klorid dao je daleko bolje rezultate od drugih spojeva magnezija.(14)

MAGNEZIJ ZA ŽIVCE

 Magnezij ima smirujući utjecaj na živčani sustav, pa se često koristi za poticanje dobrog sna. Također se može koristiti za smirivanje iritiranih i previše podraženih živaca. To je posebno korisno kod epileptičkih napada, konvulzija kod trudnica i "drhtavice" kod alkoholičara. Razine magnezija općenito su niske kod alkoholičara, što doprinosi ili izaziva mnoge od njihovih zdravstvenih problema. Ako su razine magnezija niske, živci gube kontrolu nad mišićnom aktivnosti, disanjem i mentalnim procesima. Živčani umor, tikovi i trzanje, tremor, razdražljivost, preosjetljivost, grčevi u mišićima, nemir, tjeskoba, konfuzija, dezorijentacija i nepravilan rad srca reagiraju na povećan unos magnezija. Česta pojava kod nedostatka magnezija je oštra reakcija mišića na neočekivanu buku. Na tržištu postoje "pilule za pamćenje" koje se sastoje pretežno od magnezija.(15)

 Kod nedostatka magnezija san je nemiran, napet i isprekidan čestim buđenjima. Međutim, nisu svi oblici magnezija jednako djelotvorni. U studiji na preko 200 pacijenata, dr. W. Davis koristio je magnezijev klorid kao potencijalno sredstvo za borbu protiv nesanice. Istraživač je izvijestio da se san javljao brzo i nije bio isprekidan, te da je umor nakon buđenja nestao kod 99% pacijenata. Pored toga, smanjile su se tjeskoba i napetost tijekom dana.(16)

 Mnogi simptomi Parkinsonove bolesti mogu se prevladati visokim dozama magnezija; drhtavica se može prevenirati, a ukočenost ublažiti. Kod preeklampsije, trudnice mogu dobiti konvulzije, mučninu, vrtoglavicu i glavobolje; u bolnicama ta se stanja tretiraju infuzijama magnezija. Zbog njegovog snažnog opuštajučeg učinka magnezij nije samo dobar za san, nego je od koristi i kod liječenja glavobolja i migrena. Čak je i broj samoubojstava povezan s nedostatkom magnezija: što je u određenom području manji sadržaj magnezija u tlu i vodi, veća je stopa samoubojstava.(17)

 Za epilepsiju su tipične abnormalno niske razine magnezija u krvi, spinalnoj tekućini i mozgu, što uzrokuje preveliku podražljivost u nekim regijama mozga. Mnogo je izvještaja o slučajevima epilepsije kod kojih se ona znatno poboljšala ili potpuno povukla kod uzimanja dodatnog magnezija. U pokusu s 30 epileptičara, 450 mg dodatnog magnezija dnevno uspješno je kontroliralo njihove napadaje. U drugoj studiji je utvrđeno da što je razina magnezija u krvi bila niža, epilepsija je bila teža.

 Magnezij najbolje djeluje u kombinaciji s vitaminom B6 i cinkom. U dovoljnim koncentracijama, magnezij inhibira konvulzije ograničujući ili usporavajući širenje električnih podražaja iz izolirane skupine moždanih stanica na ostatak mozga. Čak se i početno pražnjenje živčanih stanica koje pokreće epileptički napadaj magnezijem može suzbiti.(18)

MAGNEZIJ ZA POMLAĐIVANJE

 Kalcij i magnezij imaju suprotno djelovanje na strukturu našeg tijela. Općenito uzevši, što je struktura našeg tijela mekša, to nam je potrebniji kalcij; što je krutija i nefleksibilnija, treba nam manje kalcija i više magnezija. Magnezij može liječiti degenerativne kalcifikacije naše tjelesne strukture povezane sa starenjem i, uz to, pomoći nam da se pomladimo. Walter Last magnezij zove "mineral za pomlađivanje".

 Mlade žene, djeca i, iznad svega, bebe imaju mekane tjelesne strukture i glatku kožu, s niskim razinama kalcija i visokim razinama magnezija u njihovim organima i mekim tkivima. Njima je općenito potreban visok unos kalcija. To je biokemija mladosti. Kako starimo, postajemo sve manje i manje fleksibilni, što je najizraženije kod starih muškaraca i žena u postmenopauzi.

 Arterije otvrdnjavaju i uzrokuju aterosklerozu; koštani sustav kalcificira i uzrokuje krutost, uz okoštavanje kralježnice i zglobova; bubrezi i drugi organi i žlijezde sve se više kalcificiraju i otvrdnjavaju, uz stvaranje kamenaca; kalcifikacija u očima uzrokuje katarakte; pa čak i koža postaje tvrđa, gruba naborana. Na taj način, kalcij je u istom timu s kisikom i slobodnim radikalima, dok magnezij radi zajedno s vodikom i antioksidantima na održanju tjelesne strukture mekanom.

 Iako je povećan unos magnezija koristan za većinu ljudi, osobe s niskim krvnim tlakom obično trebaju više kalcija. Normalan krvni tlak je oko 120/80; što je on niži, dnevni unos kalcija trebao bi biti viši. Dok oni s visokim krvnim tlakom mogu imati koristi od unosa do dvostruko veće količine magnezija u odnosu na kalcij, oni s niskim krvnim tlakom mogu uzimati dvostruko više kalcija nego magnezija, ali oba minerala u relativno visokim količinama. Osobe s niskim krvnim tlakom i one sa sklonosti prema upalama također mogu smanjiti svoj unos fosfora.

 Jedan ginekolog izvijestio je da su jajnici među prvim organima koji počnu kalcificirati, što vodi do predmenstrualne napetosti. Kad je svojim pacijenticama davao visoke doze magnezija, njihov PMS nestao je i one su se osjećale i izgledale mnogo mlađe. Većina tih žena rekla je da su izgubile na težini, imale više energije, osjećale se manje depresivno i opet uživale u seksu mnogo više nego ranije. Kod muškaraca magnezij je jednako blagotvoran za probleme povezane s povećanom prostatom. Simptomi se obično poprave nakon razdoblja uzimanja dodatnog magnezijevog klorida.(19)

DRUGE KORISTI PO ZDRAVLJE

 Vidimo koliko je magnezij neophodan za normalan rad kardiovaskularnog i živčanog sustava, kao i u preko 300 enzimskih reakcija i proizvodnji energije. Prema Marku Sircusu: "Magnezij je najvažniji mineral za održavanje pravilne električne ravnoteže i neometan metabolizam stanica. Magnezij je drugi najzastupljeniji kation (pozitivno nabijen ion) u tijelu. On je transmembranski i unutarstanični modulator stanične električne aktivnosti. Zbog toga njegov nedostatak u tijelu nije ništa manje nego katastrofalan po život stanice. Ipak, ta činjenica nije opće poznata."(20)

 A ne počinju li zdravlje i bolest na razini stanice?

 Sircus također kaže: "Bez magnezija nema energije, nema kretanja, nema života."(21)

 U praksi često koristim softverski priručnik pod nazivom Hyperhealth (najbolja baza podataka za prirodnu medicinu na temelju objavljenih znanstvenih istraživanja. U njemu se navode zdravstvene koristi od magnezija za različite tjelesne sustave, uključujući kardiovaskularni i živčani sustav (kao što je već rečeno), te probavni, dišni, sustav za izlučivanje, limfni, imunološki, mišićno-koštani i reproduktivni sustav, kao i za proizvodnju energije. Spominje se pozitivan utjecaj magnezija na metabolizam, kao u kontroli težine, šećera i kolesterola u krvi i navodi da je magnezij potreban za metabolizam bjelančevina, škroba i masti, kao i za funkciju jetre, štitne žlijezde
 i doštitnih žlijezda. Navode se i koristi za sluh, vid i zdravlje usne šupljine.

 Patologije povezene s nedostatkom magnezija su zapanjujuće: hipertenzija i druge kardiovaskularne bolesti, oštećenja bubrega i jetre, migrene, multipla skleroza, glaukom, Alzheimerova bolest, česte bakterijske infekcije, gljivične infekcije, predmenstrualni sindrom (PMS), nedostatak kalcija i kalija, dijabetes, grčevi, slabost u mišićima, impotencija, agresivnost, fibromi, gubitak sluha i akumulacija željeza.

 Povećan unos magnezija pomaže u prevenciji ili otapanju bubrežnih i žučnih kamenaca.(23) Aktivacija probavnih enzima stvaranja žuči, kao i poboljšanje zdravlja crijevne flore faktori su koji magnezijev
 klorid čine korisnim za normalizaciju probavnih procesa i smanjenje probavnih neugodnosti, nadimanja i smrada stolice. On zapravo smanjuje sve neugodne tjelesne mirise, uključujući smrad pazuha i nogu. To objašnjava zašto je klorofil općenito vrlo djelotvoran za smanjenje tjelesnih mirisa, budući da sadrži mnogo magnezija.

 Voljela bih podijeliti neka od vlastitih kliničkih iskustava s magnezijevim uljem. Tretirala sam pacijenticu dijetom i dodacima prehrani dok je ona smanjivala svoj unos lijekova protiv depresije. Stanje
 joj se popravljalo, ali je i dalje imala velik problem s nesanicom. Rezultat vježbi opuštanja i pranja stopala u kupki s dodanim magnezijevim uljem bio je daje zaspala još s nogama u kupki!

 Druga pacijentica, nakon što je po prvi put upotrijebila magnezijevo ulje, prespavala je cijelu noć i probudila se bez grčeva u nogama. Također je oralno uzimala magnezijev klorid (budući da je gorko-slanog okusa, najbolje ga je uzimati pomiješanog sa sokom).

 Dvoje mojih prijatelja nakon što su nekoliko puta namakali stopala osjetilo je blagi metalni okus u grlu. To se može interpretirati kao znak apsorpcije magnezija u sustav. Jedna druga osoba rekla mi je da sanja mnogo više nego inače i da se budi osjećajući se osvježeno nakon upotrebe magnezijevog ulja. Jedan moj kolega primjenom magnezijevog ulja smanjio je oštećenje kože nastalo izlaganjem suncu. Preporučio ga je svojim klijentima i mnogi su imali slične priče u vezi s pjegama od sunca.

 I koja riječ upozorenja... Uzimanje dodatnog magnezija trebalo bi izbjegavati imate li ozbiljne probleme s bubrezima (npr. ako ste na dijalizi s ozbiljnom bubrežnom insuficijencijom), kao i kod mijastenije gravis. Provjerite svoje stanje kod liječnika. Budite oprezni kod ozbiljne slabosti nadbubrežnih žlijezda ili niskog krvnog tlaka. Previše magnezija može uzrokovati slabost mišića; ako se to dogodi, privremeno uzimajte više kalcija.

Autor: Barbara Bourke
Izvor: Ivantic.net


Magnezijev klorid - dragocjeni mineralni spoj dobiven isparavanjem morske vode - pokazao se vrlo učinkovitim u liječenju brojnih bolesti.
 Nedostatak magnezija u organizmu jedan je od rizičnih faktora za razvoj mnogih oboljenja, uključujući i zloćudna.
 Osim što može suzbiti infekcije i poboljšati opće zdravstveno stanje, magnezijev klorid posjeduje i čudesnu sposobnost pomlađivanja.

 Naime, stanice ljudskog tijela propadaju ako nisu opskrbljene s dovoljno magnezija.

 Prisutan u cijelom organizmu

 Bez sumnje, magnezij je izuzetno važan za organizam, jer utječe na aktivnost više od 300 enzima te je u skladu s tim uključen u gotovo sve procese u našem tijelu.

 On sudjeluje u aktivaciji enzima nužnih za replikaciju i popravak DNA. Omogućuje normalno prenošenje impulsa živčanim vlaknima te uravnotežuje živčani i mišićni sustav.

 Nužan je za pretvorbu hrane u energiju, za zdravlje zubi i kostiju, za pravilan rad srca, zaštitu krvnih žila i prevenciju povišenog tlaka.

 Vrlo je važan za opuštanje mišića i dobar san te sprečava tegobe poput kroničnog umora, glavobolje i migrene.
 Žene imaju osobito velike koristi od redovitog unošenja magnezija u organizam, jer čuva kosti od osteoporoze, uklanja bolne grčeve kod menstruacije i uvelike pomaže kod PMS-a.
 Brojna su svjedočanstva žena koje tvrde da su po povećanju razine magnezija u organizmu izgubile na težini. Osim toga, općenito su se osjećale energičnije i manje depresivno.
 Na muškarce, magnezij djeluje jednako blagotvorno, osobito pri rješavanju problema uvećane prostate.

 Opaženo je da tegobe s prostatom značajno popuštaju nakon određenog razdoblja uzimanja magnezijevog klorida.

 Patimo od nedostatka magnezija

 U današnje vrijeme, stručnjaci sve više upozoravaju na činjenicu da od nedostatka magnezija u organizmu pate i zdravi i bolesni.

 Istraživanja u Njemačkoj pokazala su da 40 posto osoba starijih od 18 godina pati od manjka magnezija.

 Manjak ima i 85 posto bolesnika koji su pretrpjeli srčani udar.
 Američka studija objavljena 2005. pokazala je da preko dvije trećine Amerikanaca ne uzima ni najnižu preporučenu dozu magnezija, a 19 posto ih unosi manje od polovice preporučene doze.
 Nekoliko je glavnih razloga kojima možemo pripisati nedostatak magnezija u organizmu.

 Prije svega, naše tijelo apsorbira tek jednu trećinu magnezija iz hrane.

 Zatim, konzumiranjem namirnica spravljenih od bijelog brašna, poput kruha, peciva i tjestenine, trošimo zalihe magnezija u tijelu.
 Nadalje, namirnice bogate magnezijem zbog suvremenih načina uzgoja, dugog skladištenja i zamrzavanja, sve su siromašnije tim mineralom.

 A kad, najzad, dođu na naš stol, najčešće dolaze u kuhanom obliku, čime izgube 40 do 70 posto magnezija.

 Magnezij u obliku magnezijevog klorida

 Magnezij koji u organizam unosimo preko hrane u želucu se pretvara u magnezijev klorid.

 To je razlog zbog kojega ga u obliku magnezijeva klorida možemo izravno i bez ikakvih štetnih nuspojava unositi u organizam.

 Uz mnogobrojne prednosti, magnezijev klorid izvrsno je sredstvo za borbu protiv infekcija.
 Francuski kirurg, prof. Pierre Delbet, još je 1915. godine opazio antibiotske učinke magnezija.
 U svojim opitima vezanim uz sprečavanje infekcija rana ustanovio je da je otopina magnezijevog klorida bila znatno učinkovitija od tradicionalnih sredstava.
 Prof. Delbet je proveo i opite s unutarnjom primjenom magnezijevog klorida i otkrio da ta otopina snažno potiče imunološki sustav.
 Po unosu magnezijevog klorida u organizam, bijela krvna zrnca uništavaju i do tri puta više mikroba nego ranije.
 S vremenom, profesor Delbet utvrdio je da magnezijev klorid blagotvorno djeluje kod niza bolesti i tegoba, poput bolesti probavnog trakta, akni, ekcema, psorijaze, urtikarije, astme, peludne groznice, impotencije, bolesti prostate, Parkinsonove bolesti, kod problema s cirkulacijom.
 Također je otkrio da je magnezijev klorid izuzetno učinkovit kao preventivno sredstvo protiv raka.

 Između ostalog, magnezijev klorid djeluje i protiv zmijskog otrova.
 Još jedan francuski liječnik, dr. A. Neveu, magnezijevim je kloridom uspio u dva dana izliječiti nekoliko pacijenata oboljelih od difterije.

 U istraživanjima utvrdio je i da je magnezijev klorid djelotvoran protiv bolesti organa za disanje, promuklosti, prehlade i gripe te bolesti poput ospica, rubeole, zaušnjaka i šarlaha.
 U novije vrijeme dr. Raul Vergini i brojni drugi liječnici potvrdili su učinak magnezijeva klorida na navedene bolesti i tegobe.
 Popis je proširen pa se na njemu danas mogu pronaći i bolesti poput herpesa zostera, konjunktivitisa i reumatskih bolesti.
 Magnezijev klorid blagotvorno djeluje i na kronični umor i u stanjima šoka. No, čak i ako ste zdravi, poboljšat će izgled vaše kose, noktiju i tena i usput vas učiniti znatno življima i optimističnijima.

Ljekoviti učinci magnezijevog klorida
 štiti od osteoporoze i reume
 poboljšava rad probave
 uklanja menstrualne tegobe
 ublažuje glavobolje
 štiti krvožilni sustav
 pomlađuje organizam
 pomaže kod mršavljenja
 povećava energiju
 podiže libido
 ublažuje depresiju
 štiti od gripe i prehlade
 pomaže kod bolesti živčanog sustava
 ima antikancerogeno djelovanje
 Priprema magnezijeva klorida

 Većina tableta magnezija kao dodatka prehrani sadrži upravo magnezijev klorid.

 No, možete pripremiti napitak magnezijeva klorida i sami u svojoj kuhinji.

 Zakuhajte litru vode i ostavite da se ohladi.
 U staklenu bocu naspite 33 grama magnezijeva klorida kupljenog u ljekarni i prelijte ohlađenom prokuhanom vodom.

 Zatvorite bocu i protresite je da bi se sadržaj izmiješao. Mješavinu nije potrebno čuvati u hladnjaku. Doziranje Dnevna doza ovisi o bolesti i starosti osobe te varira od pola do tri male kavene šalice na dan.
 Od 10 do 50 godina: pola male kavene šalice ujutro
 Od 51 do 70 godina: jednu kavenu šalicu ujutro
 Od 71 i dalje: jednu kavenu šalicu ujutro i jednu navečer
 Uzimanje magnezijevog klorida ne izaziva ovisnost i može se koristiti kao dodatna terapija bilo kojoj drugoj terapiji.

 Gdje nabaviti
 Magnezijev klorid potražite u ljekarnama ili biljnim drogerijama.

Jeste li znali? Morska voda sadrži velike količine magnezija.
 Voda mrtvog mora ima najveću koncentraciju ovog minerala.

 Odlični izvori magnezija su...
 heljda
 bulgur
 kakao
 crni i bijeli grah
 orah, badem, kikiriki
 sjemenke lana i sezama
 špinat i brokula
 bučine sjemenke
 kukuruz
 tofu
Izvor: Alternativa



Za šta je dobar magnezijum?

Poput nekog supergoriva, magnezijum podstiče naš metabolizam i upravlja mišićima i nervima. Njegov nedostatak može da dovede do nepravilnog rada srca, grčenja mišića...


 Magnezijum se nalazi u šargarepi, karfiolu, mleku, zelenoj salati, spanaću, kiselom kupusu...

Osobe koje imaju problema sa grčevima u mišićima ili im srce ubrzano lupa, najčešće pate od nedostatka magnezijuma, tvrde stručnjaci. Razlozi za to su previše alkohola, kafe, nikotina, masna i kalorična jela, kao i previše šećera. Sve to može da spreči apsorbovanje magnezijuma iz hrane. Među mineralima, on je drugi po važnosti za zdravlje čoveka.

Poput nekog supergoriva, magnezijum podstiče naš metabolizam i upravlja mišićima i nervima. Naše telo sadrži 25 do 30 grama magnezijuma, od čega se dve trećine nalaze u kostima, manje od trećine u srcu, jetri i mišićima, a ostatak u telesnim tečnostima.

Njegov nedostatak može da dovede do nepravilnog rada srca, grčenja mišića, kosti postaju mekše, dok ćelije gube energiju. Do nedostatka magnezijuma može da dođe i zbog preteranog znojenja. Posledice su mišićni grčevi koji u slučaju srčanog mišića mogu da imaju i smrtonosne posledice. Nedostatak magnezijuma može da se spreči upotrebom lekovitih preparata sa magnezijumom i konzumiranjem namirnica koje su bogate ovim mineralom, kao što su šargarepa, karfiol, hleb od celog zrna žitarica, mleko, zelena salata, spanać, kiseli kupus, badem, kikiriki, orasi...

Prilikom kuvanja povrća u vodi gube se velike količine ovog važnog minerala, dok se zamrzavanjem namirnica gubi gotovo 40 odsto. Takođe, osobama kojima nedostaje magnezijum preporučuju se mineralne vode koje ga sadrže, pa bi posle svake sportske aktivnosti, a posebno naporne, trebalo popiti 500 do 750 ml ove vode. Isto tako, posle uživanja u alkoholu, naročito u večernjim časovima, pre spavanja bi trebalo popiti čašu mineralne vode sa magnezijumom.

Izvor: Vestionline






Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.