ponedjeljak, 24. prosinca 2012.

Usamljenost je najgora zarazna bolest


Prazno i bolno
Usamljenost – najbizarnija 'zarazna' bolest na svijetu

Samoća povećava rizik od demencije, visokog krvnog tlaka, srčanih bolesti i raka, a geni koje trebamo u borbi protiv ozbiljnih virusnih infekcija manje su aktivni kod usamljenih osoba nego kod ostatka populacije. Osim toga, ma koliko čudno zvuči, usamljenost je i zarazna.


Journal of Personality and Social Psychology izvijestio je da se usamljenost može proširiti među određenom grupom slično kao neka zarazna bolest. Usamljeni s vremenom 'inficiraju' osobe oko sebe, pa i one postanu usamljene. Zapravo, ako je jedna osoba rekla da se osjeća usamljeno, osobe najbliže njoj su dvije godine kasnije imale 52 posto veće šanse da se također osjećaju usamljeno. Znanstvenici su odbacili mogućnost da usamljeni ljudi jednostavno traže sebi slične, nego smatraju da je u pitanju doslovno sijanje osjećaja usamljenosti.

No, nije li ova studija kontradiktorna – na kraju krajeva, zar usamljeni nisu najčešće sami, pa kako bi mogli ikoga zaraziti? Ali, znanstvenici nisu definirali usamljenost po broju osoba s kojima netko kontaktira, nego po kvaliteti osobnih odnosa i subjektivnom osjećaju izolacije koju netko osjeća. Zato se neki osjećaju užasno usamljeni i kad nisu sami. Upravo je ovo negativno ponašanje usamljenih ljudi, koje karakterizira i veliko nepovjerenje prema drugima toliko zarazno.

Još neke činjenice o usamljenosti

- u prosjeku se ljudi osjećaju usamljeno 48 dana godišnje, no ukoliko imaju usamljenog prijatelja, broj tih dana može se povećati;
- svaki dodatni prijatelj (ukoliko već nije usamljen) smanjuje učestalost osjećaja usamljenosti za 0,04 dana tjedno, ili dva dodatna dana godišnje;
- žene su sklonije usamljenosti i širenju ovog osjećaja u svojoj okolini;
- osjećaj usamljenosti lakše se širi među prijateljima nego među članovima obitelji.

No, budući da je usamljenost povezana s nizom mentalnih i fizičkih bolesti, te može skratiti nečiji život, važno je da osoba prepozna osjećaj usamljenosti ili pomogne onima koji su njime 'inficirani'.

Zdravstveni rizici

Za zdravlje je ponekad nužno biti sam. No, povremeno osamljivanje je nešto sasvim drugo od usamljenosti i izolacije. Ako se prodube, ovi osjećaji mogu vrlo negativno utjecati na zdravlje. U samoći se ljudi znaju potpuno zapustiti i zapostaviti osobnu higijenu, prehranu, tjelovježbu ili zdravstvene preglede.

Primjerice, studija provedena na Sveučilištu Chicago dokazala je da usamljenost utječe i na funkcije mozga. Između ostalog, pokazalo se da sudionici studije koji su patili od usamljenosti imaju znatno različite funkcije u određenim područjima mozga dok su gledali slike ljudi koji uživaju u društvu ili u neugodnim okolnostima. Zaključili su stoga da dugoročna društvena izolacija šteti zdravlju jednako kao i 15 popušenih cigareta dnevno ili redovito opijanje.

"Osjećaj samoće i nevoljenosti također može izazvati probleme sa spavanjem, pa čak i bržu progresiju demencije. Loša je vijest da usamljenost podiže razinu hormona stresa, tj. kortizola, ali i krvnog tlaka, koji može izazvati srčani ili moždani udar", upozorava psiholog John Cacioppo sa Sveučilišta Chicago.

Osjećaj praznine i odbačenosti
Usamljenost je osjećaj koji može biti veoma jak i bolan. Onaj tko je usamljen osjeća prazninu. Osjeća se izolirano i odbačeno od svih ljudi. U takvom stanju osoba može biti vrlo ranjiva i uplašena.



Kako se izliječiti?

Obnovite dobre obiteljske veze i prijateljstva
Zbog ubrzanog tempa života, vrlo je lako izgubiti vezu s nekim osobama. Ako s nekima niste pričali duže vrijeme ili ste bili ljuti zbog neke sitnice, odbacite negativne osjećaje i ponos – nazovite ih.

Pažljivo birajte prijatelje
Koliko god je to moguće, okružite se sretnim, energičnim ljudima. Jer, slično kao i usamljenost, i sreća je također zarazna. Čak i ako se osjećate loše, ne pričajte samo o negativnim stranama svog života jer će to zamoriti i najodanije.

Rastite kao osoba
Učenje nikad ne treba stati. I u poznijim godinama možete upisati neki tečaj i svladati novu vještinu. Postanite član nekog kluba ili posjećujte javna predavanja – proširit ćete i um i društvenu mrežu.

Budite ljubazni
Možda vas drugi izbjegavaju jer djelujete neljubazno. Ukoliko ste sramežljivi i nesigurni, to može značiti i da niste dovoljno vježbali komunikacijske vještine. Ili vi baš mislite da ste zanimljiva i duhovita osoba? Ispitajte se, smijete li se uglavnom na tuđi račun i ističete tuđe mane. Dobra komunikacija nije natjecanje u duhovitosti – i jednostavan osmijeh može biti dovoljan.

Vježbajte
Tjelovježba je dobra za fizičko i mentalno zdravlje. Osim toga, to je odličan način da upoznate nove ljude. Upišite se u neki klub u blizini. Odlična ideja je i tečaj plesa – upoznat ćete neke zanimljive ljude, razviti vještinu i biti fit.

I na koncu
Sumnjate li da je netko iz vaše sredine usamljen, pružite mu podršku. Možda biste mogli sve promijeniti.

Na usamljenost se može gledati i ovako
'Usamljenost nije bolest. To je zdrav osjećaj... prirodni pokazatelj da nam nedostaje društvo', navodi se u knjizi Phillipa R. Shavera i Carin Rubenstein In Search of Intimacy. Kao što nas glad potiče da pojedemo nešto hranjivo, tako bi nas osjećaj usamljenosti trebao potaknuti da potražimo dobre prijatelje.
Magazin.hr

Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.