nedjelja, 23. prosinca 2012.

U zdravom tijelu zdrav duh


Stara poslovica «U zdravom tijelu zdrav duh» možda će morati doživjeti neke izmjene.

Sve veću pozornost dobiva ideja kako zdrav, uravnotežen i optimističan duh rezultira zdravim i vitalnim tijelom.


Pa tako, hranite svoj um pozitivnim mislima i vaše će tijelo biti otporno na bolesti.

Zvuči kao new-age filozofija, no radi se o dokazanim znanstvenim činjenicama.

Rezultati mnogobrojnih provedenih studija jasno ukazuju na povezanost negativnih misli i raznih poremećaja u tijelu, kao i pozitivnih misli i urednog rada svih organa i tjelesnih sustava.

Znanstvena disciplina psihoneuroimunologija, utemeljena upravo u svrhu ovih istraživanja, nedvojbeno pokazuje kako negativne misli, stavovi i raspoloženja kao što su strah, krivnja, ljubomora, ljutnja itd. dokazano negativno utječu na ljudski organizam.

S druge strane, ljubav, zahvalnost, veselje i optimizam uzrokuju pozitivne fiziološke reakcije.

Kako misli djeluju na tijelo?

Princip po kojem misao utječe na fiziologiju još uvijek nije u potpunosti razjašnjen, no poznato je kako naše psihološko stanje utječe na naš endokrini sustav.

Tako je, primjerice, poznato kako su emocije straha ili ljutnje povezane s aktivacijom nadbubrežne žlijezde i lučenjem hormona adrenalina, koji pak ubrzava naš srčani ritam i disanje te uzrokuje napetost mišića.

Svaka misao i emocija popraćene su određenom tjelesnom reakcijom, a naše tijelo ne prepoznaje razliku između događaja koji su stvarne prijetnje i onih koji su prisutni samo u našim mislima.

Negativne misli mogu biti uzrokom brojnih simptoma poput glavobolje, gubitka energije, povišenog krvnog tlaka, probavnih smetnji, spolne disfunkcije, pojačanog znojenja, gubitka težine ili debljanja, nesanice, ukočenosti mišića.

S vremenom mogu dovesti i do mnogo ozbiljnijih reakcija, kao što je primjerice rak.

Smatra se kako negativna raspoloženja kraćeg trajanja ne ugrožavaju zdravlje, odnosno, kako tijelo posjeduje zaštitni mehanizam koji se aktivira prilikom takvih stanja.

Ozbiljnije posljedice mogu nastupiti tek kod dugotrajno prisutnih negativnih misli.

Pozitivno razmišljanje, s druge strane, dokazano jača naš imunitet, smanjuje rizik od mnogih bolesti i ubrzava ozdravljenje ukoliko je bolest već nastupila, te povoljno utječe na naše mentalne sposobnosti, koncentraciju i kreativnost.





Čistoća (uma) je pola zdravlja

Neke od koristi pozitivnog razmišljanja, uz ojačan imunitet, su i smanjeni rizik od srčanih oboljenja te problema s probavnim, dišnim, endokrinim i drugim tjelesnim sustavima.

Osim djelovanja na naše tijelo, emocije utječu i na naše intelektualne sposobnosti.

Tako smo primjerice kreativniji, inteligentniji i usredotočeniji ukoliko smo u stanju zadovoljstva, zahvalnosti, suosjećanja i sl.

Neprirodno brz i stresan životni ritam suvremenog čovjeka i rastući zdravstveni problemi poput prave epidemije bolesti krvožilnog sustava, jasno ukazuju kako um i tijelo nisu dvije potpuno odvojene cjeline, što je još uvijek prevladavajuća ideja u zapadnoj medicini.

Primjena neke od brojnih dostupnih tehnika opuštanja kao što su joga, meditacija, tehnike disanja, ili pak kreativne radionice poput plesa, likovnog izražavanja i sl. pozitivno djeluje na naše misli i emotivno stanje, podržavajući tako i zdravlje našeg organizma.

Vježbe disanja

Primijenite jedan mali trik i vježbom dubokog (trbušnog) disanja utječite na stanje uma, pa tako i zdravlje organizma.

Da vježbanje svjesne kontrole nad dahom stimulira i povećava životnu energiju, bilo je poznato mnogim drevnim civilizacijama.

A da disanjem možemo utjecati na naša emocionalna stanja svi smo osjetili kada smo se našli u situaciji da se posvađamo s nekim, kada nam se disanje ubrza, ili u situaciji da kada uživamo u čitanju zanimljive knjige, naš puls postaje smiren a disanje usporeno.

Pravilno disanje je ključ kojim možemo otkloniti mnoge zdravstvene tegobe i probleme, probuditi naš mentalni potencijal, te biti sretniji i kreativniji u svemu što radimo.

Vježba dubokog disanja izvodi se u uspravnom sjedećem položaju. Diše se duboko cijelim trbuhom. Vježba se izvodi opušteno i bez naprezanja.

Pri udahu trbuh se polako izboči prema van i puni kisikom, pri izdahu vraća prema kralježnici a ugljik dioksid se istiskuje van.

Ovakvo disanje blago masira unutarnje organe, potiče probavu, regulira rad bubrega, opušta nas i snižava krvni tlak.

Udisanjem što veće količine zraka tijekom nekoliko minuta izvođenja ove vježbe, tijelo opskrbljujemo većom količinom dragocjenog kisika, a time i većom količinom energije.

Disanje punim plućima u prirodnom okružju djeluje i na oslobađanje hormona sreće.
Alternativa-za-vas

Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.