utorak, 25. prosinca 2012.

Muzika je lijek za dušu


Od pamtivijeka je poznat terapijski učinak glazbe na pojedinca, koja se u modernoj medicinskoj praksi primjenjuje za liječenje zdravstvenih poremećaja uzrokovanih određenom vrstom stresa. Brojna su istraživanja koja dokazuju terapijski učinak i pozitivno djelovanje glazbe na glavobolje, migrene, smetnje usnivanja i spavanja koncentraciju i niz drugih poteškoća kojima smo danas izloženi.


Što je glazbena terapija?

Glazbena terapija je upotreba organskih zvukova i glazbe koji razvijaju međusobnu povezanost između terapeuta i pojedinca podržavajući i osnažujući tjelesno, mentalno, socijalno i emocionalno zdravlje. Glazbena terapija je indi vidualna, fleksibilna, osmišljena da prati zdravstveno stanje pojedinca i prilagođuje se psihosocijalnom i emocionalnom statusu osobe.

Kako djeluje glazba?

Vibracije zvuka djeluju na sve procese u mozgu i time izravno utječu na kognitivne (spoznajne), emocionalne i tjelesne funkcije, što glazbu svrstava u djelotvorno terapijsko sredstvo. Znanstvena istraživanja pokazuju da zvuk djeluje na stanice i organske sustave, a samim tim i na stanje svijesti, harmonizira lijevu i desnu stranu mozga, uravnotežuje krvni tlak, cirkulaciju, disanje i druge procese u tijelu.

Utjecaj glazbe na intrauterini razvoj

Postoje brojni dokazi da zvuk može utjecati na fetus te da djeca taj zvuk mogu prepoznati nakon rođenja. U jednoj studiji provedenoj na skupini majki njihove su nerođene bebe slušale zvukove violine, a nakon porođaja pratilo se ponašanje te djece u razdoblju od 0 do 6 mjeseci. Skupina djece koja je slušala glazbu bila je znatno naprednija i u grubljim i finijim motoričkim aktivnostima, u lingvističkom razvoju, nekim oblicima somatsko-senzitivne koordinacije i dijelu kognitivnog ponašanja.

Druga istraživanja upozoravaju na to da stimulacija glazbom može ubrzati razvoj i utjecati na dobivanje tjelesne težine. Bebe mogu razlikovati različite tipove glazbe. Interakcija između majke i djeteta koja uključuje glazbene aktivnosti, npr. glazbene igre ili upotrebu glazbenih igračaka može pomoći u razvoju komunikacijskih veza i ubrzati razvoj govora.

Glazbena terapija za trudnice

U mnogim zemljama postoje specijalizirani glazbenoterapijski programi namijenjeni i trudnicama i njihovim partnerima. Oni se koriste nizom glazbenoterapijskih metoda koje se provode na individualnim i grupnim seansama. Prednosti su brojne - od bioloških (djelovanje na disanje i krvni tlak) pa do socioloških (stvaranje osjećaja zajedništva kod trudnice i medicinskog osoblja).
Da bi glazbena terapija bila korisna, nije potrebno da trudnica ima glazbeni talent niti obrazovanje.
Ta vrsta terapije pridonosi ugodnijoj i zdravijoj trudnoći. Ona djeluje na probavni sustav, krvni tlak, cirkulaciju, mišiće, pomaže kod stresa, opušta i ublažava depresivna stanja. To je iznimno važno jer se zna da stres može negativno utjecati na tijek trudnoće i zakomplicirati je.

Bebe slušaju glazbu

Terapija glazbom pomaže u zbližavanju s bebom. Sluh je prvo čulo koje se razvija kod nerođene djece i ona često (udarcima "iznutra") i sama pokazuju koja im se glazba sviđa, a koja im smeta. Također, pjevanje trudnice djeluje smirujuće na bebu. Dokazano je da nerođena djeca pamte zvukove koje su slušali dok su bili u maminu trbuhu i da ih nakon rođenja prepoznaju i rado slušaju.Vođeni porođaj uz glazbu
Gotovo da nema trudnice koja se ne plaši porođaja i boli. Uz pomoć vizualizacija vođenih glazbom, žene se mogu riješiti predrasuda o porođaju, koje su najčešće posljedica naše kulture i odgoja (porođaj = bol). Istraživanja su pokazala da su trudnice koje su prošle kroz program vođenog porođaja uz glazbu pozitivnije doživljavale taj čin, što je sjajan početak majčinstva.
Glazbena terapija porođaj čini manje bolnim: glazbene i vibroakustične tehnike izravno djeluju na smanjenje osjeta boli, a posebno odabrana glazba smiruje, čime se uklanjaju napetost i stres. Vibracije zvuka izravno djeluju na puls i aktivnost mišića, što također umanjuje bol.

Na pripremama za porođaj buduće mame uz određene glazbene elemente stječu uvjetovane reflekse za duboko opuštanje. Često se za vrijeme različitih faza porođaja pušta glazba određenog tempa koja prati disanje rodilja u skladu s ritmom kontrakcija. Glazba pomaže i kod uspostavljanja pravilnog ritma disanja i potiče izlučivanje endorfina.

Glazba za obitelj

Uz glazbu je moguće pripremiti starije dijete za dolazak prinove, a neki glazbeni terapeuti održavaju i glazbene seanse za cijelu obitelj. Glazba je korisna i u razdoblju dojenja, kako bi majka bila opuštenija, relaksiranija i kako bi prikupila energiju za nove obveze.Glazba je korisna i u neonatalnoj njezi. Stimulira bebe i razvija različite sposobnosti. I konačno, nakon dolaska novog djeteta, služi za zbližavanje cijele obitelji.
Ta se metoda primjenjuje u svijetu, a provode je posebno educirani glazbeni terapeuti koji ovisno o osobi i situaciji biraju vrstu glazbe i način na koji će se terapija provesti - individualno ili u grupi, pasivno ili uz pokrete, ples i sl.
Na našem tržištu prodaju se CD-ovi s takozvanom antistres glazbom koja sadrži i zvukove prirode (vode, šume) i koja na organizam djeluje opuštajuće.

Utjecaj glazbe na psihofizičko stanje

Premda postoji dovoljno razloga da glazba sama po sebi bude dio općeg obrazovanja, sve veći pritisak svakodnevnice naveo je glazbene terapeute da potraže nove dokaze kojima će obraniti važno mjesto glazbe u prevenciji i terapiji. Tako se jedan dio istraživanja intenzivno bavi utjecajem glazbe na psihofizičko stanje pojedinca.

Studije koje istražuju utjecaj povećanog uvođenja glazbe u učionice unutar formalnog obrazovanja otkrile su da djeca s dodatnim glazbenim satima bolje svladavaju gradivo jezika i čitanja od svojih vršnjaka. Naime, to se potvrdilo i u slučajevima kada su u odnosu na vršnjake imala manje formalnih lekcija i premda su postojale razlike između skupina koje su imale različite razine sposobnosti.
Usporednim istraživanjima ispitan je učinak slušanja izbornih predmeta iz umjetnosti na krajnje rezultate svih testova. Premda je glazba bez sumnje bila povezana s boljom izvedbom u drugim predmetima, to ne znači da je glazba tome i razlog. Prema sadašnjim spoznajama, nemoguće je pouzdano zaključiti koliki je utjecaj slušanja ili aktivnog sudjelovanja u muziciranju na druge intelektualne vještine.

Medicinska glazba uz primjerenu terapijsku rezonanciju pozitivno utječe na djecu s kroničnim smetnjama. Istraživanja koja su provedena diljem svijeta pokazuju pozitivan učinak medicinske glazbe u kroničnih bolesnika. Rezultati su uočljivi i kod bolesnika u terminalnoj fazi bolesti.
Sva istraživanja u kojima se koristila medicinska glazba slažu se u jednom: bolesnici, neovisno o skupini, redovitom primjenom medicinske glazbe kao sastavnice lije-čenja pokazuju manju razdražljivost i veću opuštenost.

Bolesnici u terminalnoj fazi bolesti naglašavaju da im je medicinska glazba pomogla, dala im duboko iskustvo životnih vrijednosti kao što su sigurnost, vjera, unutarnji mir neovisno o ishodu bolesti.
Medicinska glazba ima pozitivan učinak i na psihofizičko stanje osoba srednje i starije životne dobi.
Stručnim odabirom medicinske glazbe, uz stimulaciju psihofizičkih funkcija koje su preduvjet kvalitetnog i sadržajnog življenja, može se smanjiti razdražljivost.

Utjecaj glazbe na socijalne vještine

Postoji pozitivan učinak glazbe na osobni i društveni razvoj u dječjoj i adolescentnoj dobi. Djeca koja dobivaju dodatno glazbeno znanje u redovitoj nastavi pokazala su povećanu složnost u razredu, veće samopouzdanje, bolju društvenu prilagodbu i pozitivnije stavove. Brojna istraživanja pokazuju kako djeca lošijeg imovinskog stanja koja su dobivala individualnu poduku iz klavira također imaju veće samopoštovanje u usporedbi s kontrolnom skupinom.

U Velikoj Britaniji, u jednoj studiji o utjecaju umjetnosti u obrazovanju, najčešće je primijećen opći utjecaj povezan s osobnim i društvenim razvojem učenika. Kod glazbe primijećen je utjecaj na svjesnost o drugim ljudima, društvene vještine, ugodu i lakše prihvaćanje preseljenja. Razlike u reakcijama među školama ovisile su o stupnju glazbenog znanja i iskustva s kojim su djeca došla u školu. Neki su učenici zamijetili korist glazbenih sati zbog slušanja glazbe i razvoja glazbenih vještina, dok su drugi glazbu prihvaćali kao zabavu i zbog njezine terapeutske prirode, no ona je pojedincima dala određenu količinu samouvjerenosti da mogu javno nastupati pred drugima, pomogla je skupni rad, učila ih novim tehnikama izražavanja.
Učenici koji su svirali neki instrument spominjali su veće samopoštovanje i izraženiji osjećaj identiteta.
Istraživanje provedeno među učiteljima glazbe potvrdilo je te rezultate. Svi su nastavnici potvrdili korist od učenja sviranja nekoga glazbenog instrumenta, koji je, osim ovladavanja novom vještinom, učenicima pružio priliku za razvoj novih društvenih vještina, naučio ih timskom radu, razvio ljubav i uživanje prema glazbi te osjećaje postignuća, samouvjerenosti i samodiscipline.

Primjena glazbe u terapiji

Glazbena terapija zahtijeva stručno vođenje. Za tu svrhu postoje dodatno educirani zdravstveni djelatnici koji zajedno s timom zdravstvenih stručnjaka sukladno trenutačnom stanju i zdravstvenim poteškoćama pojedinca definiraju plan slušanja glazbe.
Plan slušanja i primjena pojedine vrste glazbe odraz je dugogodišnjeg rada i istraživanja koji su upozoravali na pozitivne učinke medicinske glazbe s terapijskom rezonancijom na poboljšanje psihofizičkog stanja. Osnovno načelo u postizanju blagotvornog učinka glazbe je svakodnevna primjena.
Stručnjaci, glazbeni terapeuti, smatraju da je dovoljno izdvojiti od petnaest do dvadeset
minuta tijekom dana, ujutro odmah nakon buđenja te navečer prije odlaska na spavanje, za tiho slušanje glazbe. Pojedini stručnjaci smatraju da tiho slušanje glazbe tijekom noći može imati blagotvoran učinak.

Važno je naglasiti da to nisu jedinstvena pravila i da svaki pojedinac najbolje može osjetiti što je za njega djelotvorno. Uz dobar odabir glazbe, koju bira terapeut, i u dogovoru s oboljelom osobom postoje osnovna načela vezana uz primjenu glazbe za terapijske potrebe.
Glazba se sluša u položaju koji je za osobu relaksirajući (sjedeći, polusjedeći, ležeći). Preduvjet za pozitivan učinak je pravodobna relaksacija. Važno je pozornost usmjeriti na glazbu; ili zatvaranjem očiju kako bi se izbjegli svi podražaji iz vanjskog svijeta ili fokusiranjem na neku točku u prostoru. Imperativ je biti koncentriran na glazbu. Tijekom slušanja medicinske glazbe važno je imati kvalitetne slušalice.
Pronaći vrijeme u kojem je najmanje podražaja i najmanje vanjskih podražaja nešto je što se svakako ne smije zanemariti. Slušati glazbu treba onoliko glasno koliko je to kome osobno potrebno.

Za kraj

Glazba nije pilula i nju ne možemo prepisati kao protuupalni lijek koji u većine osoba ima jednak učinak. U primjeni glazbe glazbeni terapeut uistinu mora holistički promotriti pojedinca, doznati njegove socijalne i kulturološke navike, društvene okolnosti iz kojih dolazi i u kojima se trenutačno nalazi, podrijetlo i trenutačno psihofizičko stanje. Stoga nije pravilo da je klasična glazba dobra za opuštanje jer u pojedinim slučajevima može imati suprotan utjecaj. Katkad pojedine vrste glazbe za koje se misli da djeluju uzbuđujuće, uznemirujuće, poput roka ili popa, mogu djelovati blagotvorno na određenu osobu.
Osnovne sastavnice glazbe kao što je ton i ritam duboko su ugrađeni u ljudsku fiziologiju i funkcioniranje. Rad našeg srca i naše disanje zbivaju se u ritmičkim procesima, dok govorimo, koristimo se tonovima koji se razlikuju po jačini od tiših do vrlo glasnih. Možemo zaključiti da je glazba dio nas i da smo mi dio glazbe.


Piše: dr. sc. Dubravka Šimunović, prof. vis. šk., Dodiplomski studij radne terapije, Zdravstveno veleučilište, Zagreb

Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.