utorak, 25. prosinca 2012.

Meso nije zdravo


Jedan od razloga koji navode biolozi i stručnjaci u prehrani je taj što crijeva kod čovjeka jednostavno nisu prilagođena za probavljanje mesa. Životinje koji su mesojedi imaju kraća crijeva (crijeva su im tri puta duža od dužine tijela), tako da se raspadnuto meso koje proizvodi toksične tvari brzo izbacuje iz organizma. Kako se biljna hrana sporije raspada od mesa, biljojedi imaju crijeva šest puta duža od dužine tijela. Čovjek ima crijeva nalik biljojedu, pa ako jede meso, toksini mogu prouzrokovati preopterećenja bubrega, što može dovesti do gihta, artritisa, reume, te čak i do raka.


Mesu se dodaju i kemijski aditivi. Čim se životinja zakolje, njeno se meso počinje raspadati, te nakon nekoliko dana meso dobiva bolesnu sivo-zelenu boju. (Odmah čim je životinja ubijena, bjelančevine u njenom tijelu se zgrušavaju i oslobađaju se samouništavajući enzimi te se uskoro stvaraju supstance zvane ptomaini, uslijed čega se meso i riba izrazito brzo razlaže i truli. Dok meso dođe do nečijeg tanjura kao ručak, zamislite u kojem se već stupnju raspadanja ono nalazi!)
Mesna industrija skriva ovu promjenu u boji dodavanjem nitrita, nitrata i drugih konzervativa kako bi meso zadržalo lijepu crvenu boju. Današnja istraživanja su, međutim, dokazala da mnogi ovakvi dodaci izazivaju rak.
Štoviše, straživanja tijekom posljednjih 20 godina jasno upućuju da postoji veza između jedenja mesa i pojave raka na debelom crijevu, rektumu, dojci, te raka maternice. Ove se vrste raka rijetko nalaze kod ljudi koji jedu malo mesa ili uopće ne jedu meso, kao što su neki Adventisti, Japanci i Indijci, ali se često nalazi kod naroda koji jedu puno mesa. Članak u časopisu The Lancet tvrdi: 'Ljudi koji žive u područjima gdje je zabilježena visoka pojava karcinoma debelog crijeva, često imaju prehranu bogatu mastima i proteinima životinjskog porijekla, za razliku od ljudih koji žive u područjima gdje je zabilježeno malo takvih slučajeva, i koji primjenjuju pretežno vegetarijansku prehranu s malo masnoće ili mesa.'
Rollo Russel, u svom članku Notes on the Caustion of Cancer (Bilješke o uzrocima raka) kaže: 'Istraživao sam 25 naroda koji pretežno jedu jela s mesom, od kojih njih 19 ima visoki stupanj pojave raka, i samo jedan koji ima niski stupanj pojave raka. Od 35 naroda koji jedu malo ili nimalo mesa, nijedan od njih nema visok stupanj pojave raka.'
Ono što još pogoršava situaciju je masivno dodavanje kemikalija u stočnu hranu. Gary i Steven Null, u njihovoj knjizi Poisons in your Body (Otrovi u vašem tijelu), ukazuju na nešto što bi trebalo navesti svakoga da dvaput razmisli prije nego što kupi još jedan odrezak ili šunku. 'Životinje su održavane u životu i tovljene neprestanim dodavanjem sredstava za umirenje, hormona, antibiotika i 2700 drugih vrsta droga. Ovaj proces započinje prije nego što je životinja rođena, i nastavlja se dugo nakon njena klanja. Premda su ove droge prisutne u mesu kada ga jedete, zakon ne obvezuje proizvođača da navede popis tih sastojaka na ambalaži.'
Zbog ovakvih pronalazaka, Američka nacionalna akademija znanosti (American National Academy of Sciences) je 1983. god. izvjestila: 'Ljudi bi možda mogli spriječiti najčešće slučajeve raka primjenom prehrane s manje masnog mesa, a s više povrća i žitarica.'
Nadalje, konzumacija mesa i ribe, osim što izaziva bolesti poput arterioskleroze, visokog tlaka i stanja šlagiranosti, ostavlja i toksični rezidu metaboličkih otpadaka u tkivu, uzrokuje auto-toksemiju, nakupljanje mokraćne kiseline i purina u tkivima, truljenje u crijevima i pridonosi razvoju artritisa, pretilnosti, oštećenja bubrega, pireje, shizofrenije, osteroporoze i drugih najčešćih bolesti. Mesna prehrana također uzrokuje prerano starenje i smanjuje životni vijek.
Životinje za uzgoj tretiraju se s mnogo kemikalija za povećanje rasta, brzo tovljenje, poboljšanje boje mesa, itd. U stočnu hranu se ubacuju ostaci naftnih derivata da bi se još više povećao profit mesne industrije, a koje sve štetne tvari nafta sadrži i da većina toga ostaje u mesu - ne treba ni spominjati.
Širom svijeta polja se obrađuju otrovnim kemijskim gnojivima i pesticidima, i dok je povrće još pod kakvom-takvom kontrolom, stočna hrana nemilice se truje, a gotovo sve završi u mesu životinja. Meso sadrži i do četrnaest puta više otrovnih pesticida i kemikalija od voća i povrća.
Ne treba zaboraviti ni niz parazitskih, bakterijskih i zaraznih bolesti koje su povezane isključivo s namirnicama životinjskog podrijetla; dovoljno je spomenuti kravlje ludilo koje je nastalo kad je čovjek počeo hraniti krave kravama i ostacima drugih životinja.
Kriza kravljeg ludila izbila je u Velikoj Britaniji i trajala je 10 godina. U tom periodu ubijeno je 180.000 krava radi sprječavanja širenja bolesti. Bolest je po tome što nastaju šupljine u mozgu dobila ime BSE (Bovine Spongiform Encephalopathy). Liječnici su pronašli uzročnika bolesti, a to su tzv. prioni koji potiču iz recikliranog mesa, a koji se ne mogu uništiti prokuhavanjima tijekom procesa reciklaže.
Preko zaraženog mesa ljudi su također oboljeli od neizlječive bolesti koja je nazvana Creutzfeldt - Jakob Disease (CJD), koja je ljudski oblik BSE.
Dr. Richard Lacey, vodeći britanski mikrobiolog upozorio je da je BSE opasnija od AIDS-a (rendering plant se do tog vremena koristio već 30 godina) i napravio, s obzirom na inkubacijsko razdoblje od 14 godina, proračun prema kojemu će poslije 2000. godine početi godišnje umirati oko 5000 - 500.000 ljudi.
Iako se BSE navodno (od SAD-a se nije dobilo javno priznanje za postojanje bolesti) nije proširila na SAD, nakon nekoliko godina, liječnici su utvrdili da se Alzheimerova bolest (koji je 4. uzročnik smrti u SAD-u) krivo dijagnosticira u više od 5% slučajeva radi vrlo sličnih simptoma CJD-u, tj. od 4 mil. ljudi koji trenutno boluju od Alzheimerove bolesti u SAD-u, 200.000 ih godišnje umire od CJD-a!
Zaključimo: meso je veoma nečista namirnica. Sve kemikalije, pesticidi, otrovi i hormoni koje životinje pojedu uglavnom ostaju u njima i njihovom mesu, a i otrovni otpaci, uključujći i mokraćnu kiselinu, prisutni su u krvi i mesu životinja. Isti je slučaj i s otrovnim bakterijama, ne samo iz procesa truljenja, već i životinjskih bolesti. Usto, meso sadrži i cjepiva koja su ubrizgana u životinje...
Životinje za prehranu čovjeka zbog neprirodne okoline i načina prehrane često obolijevaju ne samo od raznih upala već i od malignih tumora i sličnih deformacija. Kada životinja ima rak ili tumor na određenom dijelu tijela, taj se dio odstrani, a ostatak pun otrova i bolesti prodaje se kao meso, a tumori se dodaju u mljeveno meso kao što su razne salame, hrenovke i paštete. Mesni proizvođači i inspektori to opetovano ignoriraju, baš kao i vrlo česte gnojne upale životinja uzgojenih na farmama, gdje se gnoj ispere a meso dalje pušta u preradu i zatim u prodaju.
Meso dobiveno na privatnim seljačkim imanjima nije ništa bolje od onog s farmi; stočna hrana se praši bez kontrole i najčešće nestručno korištenje kemikalija dovodi do krive i prekoncentirane potrošnje pesticida i ostalih kemikalija. Životinje se hrane i ostacima ljudske prehrane u kojima se nalazi i meso i mesne prerađevine, pokvarena hrana i slično. Životinje najčesće ne prolaze veterinarske preglede i njihovo meso je bez kontrole.
Liječnici su podastrijeli dokaze, koje je vlada SAD-a prihvatila i objavila: 'Vegetarijanci su odličnog zdravlja, primaju sve elemente koje trebaju za normalan razvoj i vegetarijanstvo je prihvatljiv način prehrane za građane Sjedinjenih Američkih Država'.

relax forum

Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.