Nagla promjena atmosferskog
pritiska, temperature vazduha, vlaga, smanjenje dnevne svjetlosti, a posebno
vjetar, mogu negativno uticati na funkcionisanje našeg organizma. Meteoropate
su izuzetno osjetljive osobe ne samo na promjenu vremena, već i na prve
nagovještaje da će se za nekoliko sati, pa i dana, promijeniti vazdušni
pritisak, vlaga, temperatura...
RAZDRAŽLJIVOST I VRIJEME
Zbog izuzetno visokih temperatura
i sparnih dana za ovo doba godine veliki broj bh. građana protekle sedmice
žalio se na psihičke poteškoće kao što su problemi s nesanicom, promjene
raspoloženja i razdražljivosti. A, za većinu hroničnih bolesnika ovakve
promjene su prava mora, naročito za kardiovaskularne, nervno labilne i
reumatične osobe.
"Procesi u organizmu
povezani su s naglim promjenama vremenskih uslova, a ljudi na njih reaguju
različito. Zdravi ljudi zbog ovakvih vremenskih prilika mogu biti
razdražljiviji i napetiji, s povremenim glavoboljama, ali obično se sve
završava na tome", objašnjava Krnetić.
U takvim slučajevima, dodaje,
ljudi često naprasno reaguju i pokazuju pojačan izliv bijesa i razdražljivosti.
Prema Krnetićevim riječima,
građani bi trebali da se nauče nositi s problemom meteoropatije i da pronađu
način kako da ih što lakše prebrode.
Kod hroničnih bolesnika, navodi,
zdravstveni problemi su mnogo izraženiji. Nagle promjene vremena pojačavaju već
prisutne bolesti, posebno kada je riječ o radu srca i krvotoka. Ljudskom
tijelu, naime, treba četiri do pet sati da se prilagodi promjenama temperature
i vlage u okolini, što je posebno teško osobama koje imaju srčane probleme. Sve
atmosferske promjene - kiša, pritisak, vlaga, snijeg... i sve promjene
temperature, mogu uticati na naš organizam. Ali od svih vremenskih uticaja
vjetar, posebno južni, izaziva najviše zdravstvenih smetnji, jer se s njegovom
pojavom događaju elektrostatičke promjene u atmosferi.
"Kada se mijenja vrijeme,
približava oluja ili duva jak vjetar, u atmosferi se javlja više pozitivnih
jona. Na te elektromagnetne uticaje reaguje naš organizam. Funkcija
hipotalamusa, važnog područja mozga, i hipofize, žlijezde koja se nalazi ispod
mozga i pod uticajem hipotalamusa upravlja drugim žlijezdama, može biti
izmijenjena, pa je moguće smanjeno izlučivanje hormona. Tako se može smanjiti
izlučivanje adrenalina, što izaziva depresiju ili može povećati količina
serotonina, što izaziva glavobolju i migrenu. Može doći i do variranja
proizvodnje melatonina, što opet izaziva nesanicu", objašnjava Krnetić.
VIŠE POZIVA SLUŽBAMA HITNE POMOĆI
Iz bh. službi hitne pomoći navode
da je proteklih nekoliko dana primijećen povećan broj građana koji traže
ljekarsku pomoć.
"Zbog izuzetno visoke
temperature za ovo doba godine u našu službu posljednjih dana javio se nešto
veći broj građana nego u proteklom periodu. Pomoć su uglavnom tražili hronični
bolesnici čije je pogoršanje bolesti najvjerovatnije prouzrokovano ovim
neuobičajenim vremenskim prilikama koje možemo okarakterisati kao faktore
rizika za ove bolesnike", kaže Nada Banjac, načelnik Službe hitne pomoći u
Banjaluci.
Naročito se, kako navodi,
javljaju srčani bolesnici, astmatičari i neurološki bolesnici sa izraženim
simptomima glavobolje, neraspoloženja i razdražljivosti.
Doktorica Banjac ističe da je
posljednjih dana u noćnim satima povećan i broj djece oboljelih od viroze.
"Neobično visoke temperature
za ovo doba godine pruzrokovale su i kod djece povećan broj viroza praćene
visokom temperaturom i sa simptomima sličnim gripu", navodi Banjac.
JESEN I ZIMA NAJKRITIČNIJI
U našoj zemlji nema službe koja
se bavi mjerenjem pozitivnih i negativnih jona u vazduhu, prema čijim nalazima
se može ustanoviti kakva će biti biometeorološka prognoza i šta ljudi mogu
očekivati i redovno biti upozoreni.
"Kod nas se, nažalost, još
niko ne bavi ispitivanjem promjena u vazduhu, niti njihovim djelovanjem na
ponašanje i oboljenja ljudi", kaže Ranka Radić, stručni saradnik u
Hidrometeorološkom zavodu u Banjaluci. Međutim, u Institutu se prati vlažnost
vazduha, pritiska i vjetra kao i broj sunčanih časova koji su takođe važni
meteorološki parametri koji utiču na zdravlje i psihičko stanje ljudi, naročito
u jesen i proljeće.
Stručnjaci tvrde da meteoropate
nisu samo oni koji pate zbog lošeg vremena. Neki oblici meteoropatije, prema
njihovom mišljenju, vezani su za smanjenje dnevne količine svjetlosti. Zato se
jedna vrsta depresije, kao i nesanice, javlja kod pojedinih ljudi u jesen i
zimu. Istina, još se ne zna pravi razlog zašto su neke osobe osjetljivije od
drugih na promjene vremena.
Nekada se govorilo da su to izrazito
senzibilne osobe, ali ova teorija nije potvrđena. Ono što se sigurno zna jeste
da meteoropatija posebno pogađa djecu mlađu od 15 godina i osobe starije od 50
godina.
Najmlađi su, prema tvrdnjama
stručnjaka, osjetljivi na promjenu vremena, jer više od ostalih slijede
instinkte i reaguju na uticaje koji dolaze zbog elektromagnetnih talasa.
Starije osobe imaju osjetljiviji metabolizam, koji jače reaguje na hormonske
promjene uzrokovane promjenom vremena.
Istraživanja u Francuskoj govore
o povezanosti vremenskih prilika i mogućnosti moždanog udara kao posljedica
smanjenja protoka krvi u velikim krvnim žilama koje su sužene aterosklerotskim
naslagama.
nezavisne novine
Nema komentara:
Objavi komentar
Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.