ponedjeljak, 3. prosinca 2012.

Kako vrijeme utiče na raspoloženje?

Ono što su znali još naši preci, a što je danas potvrdila i nauka, jeste da vremenske (ne)prilike utiču na zdravlje ljudi. Danas je i službeno priznato da postoji meteoropatija, odnosno tegobe koje su posljedica vremenskih promjena. One izazivaju negativne reakcije i kod zdravih osoba.


Nagla promjena atmosferskog pritiska, temperature vazduha, vlaga, smanjenje dnevne svjetlosti, a posebno vjetar, mogu negativno uticati na funkcionisanje našeg organizma. Meteoropate su izuzetno osjetljive osobe ne samo na promjenu vremena, već i na prve nagovještaje da će se za nekoliko sati, pa i dana, promijeniti vazdušni pritisak, vlaga, temperatura...

RAZDRAŽLJIVOST I VRIJEME

Zbog izuzetno visokih temperatura i sparnih dana za ovo doba godine veliki broj bh. građana protekle sedmice žalio se na psihičke poteškoće kao što su problemi s nesanicom, promjene raspoloženja i razdražljivosti. A, za većinu hroničnih bolesnika ovakve promjene su prava mora, naročito za kardiovaskularne, nervno labilne i reumatične osobe.


"Procesi u organizmu povezani su s naglim promjenama vremenskih uslova, a ljudi na njih reaguju različito. Zdravi ljudi zbog ovakvih vremenskih prilika mogu biti razdražljiviji i napetiji, s povremenim glavoboljama, ali obično se sve završava na tome", objašnjava Krnetić.

U takvim slučajevima, dodaje, ljudi često naprasno reaguju i pokazuju pojačan izliv bijesa i razdražljivosti.

Prema Krnetićevim riječima, građani bi trebali da se nauče nositi s problemom meteoropatije i da pronađu način kako da ih što lakše prebrode.

Kod hroničnih bolesnika, navodi, zdravstveni problemi su mnogo izraženiji. Nagle promjene vremena pojačavaju već prisutne bolesti, posebno kada je riječ o radu srca i krvotoka. Ljudskom tijelu, naime, treba četiri do pet sati da se prilagodi promjenama temperature i vlage u okolini, što je posebno teško osobama koje imaju srčane probleme. Sve atmosferske promjene - kiša, pritisak, vlaga, snijeg... i sve promjene temperature, mogu uticati na naš organizam. Ali od svih vremenskih uticaja vjetar, posebno južni, izaziva najviše zdravstvenih smetnji, jer se s njegovom pojavom događaju elektrostatičke promjene u atmosferi.

"Kada se mijenja vrijeme, približava oluja ili duva jak vjetar, u atmosferi se javlja više pozitivnih jona. Na te elektromagnetne uticaje reaguje naš organizam. Funkcija hipotalamusa, važnog područja mozga, i hipofize, žlijezde koja se nalazi ispod mozga i pod uticajem hipotalamusa upravlja drugim žlijezdama, može biti izmijenjena, pa je moguće smanjeno izlučivanje hormona. Tako se može smanjiti izlučivanje adrenalina, što izaziva depresiju ili može povećati količina serotonina, što izaziva glavobolju i migrenu. Može doći i do variranja proizvodnje melatonina, što opet izaziva nesanicu", objašnjava Krnetić.

VIŠE POZIVA SLUŽBAMA HITNE POMOĆI

Iz bh. službi hitne pomoći navode da je proteklih nekoliko dana primijećen povećan broj građana koji traže ljekarsku pomoć.

"Zbog izuzetno visoke temperature za ovo doba godine u našu službu posljednjih dana javio se nešto veći broj građana nego u proteklom periodu. Pomoć su uglavnom tražili hronični bolesnici čije je pogoršanje bolesti najvjerovatnije prouzrokovano ovim neuobičajenim vremenskim prilikama koje možemo okarakterisati kao faktore rizika za ove bolesnike", kaže Nada Banjac, načelnik Službe hitne pomoći u Banjaluci.

Naročito se, kako navodi, javljaju srčani bolesnici, astmatičari i neurološki bolesnici sa izraženim simptomima glavobolje, neraspoloženja i razdražljivosti.

Doktorica Banjac ističe da je posljednjih dana u noćnim satima povećan i broj djece oboljelih od viroze.

"Neobično visoke temperature za ovo doba godine pruzrokovale su i kod djece povećan broj viroza praćene visokom temperaturom i sa simptomima sličnim gripu", navodi Banjac.

JESEN I ZIMA NAJKRITIČNIJI

U našoj zemlji nema službe koja se bavi mjerenjem pozitivnih i negativnih jona u vazduhu, prema čijim nalazima se može ustanoviti kakva će biti biometeorološka prognoza i šta ljudi mogu očekivati i redovno biti upozoreni.

"Kod nas se, nažalost, još niko ne bavi ispitivanjem promjena u vazduhu, niti njihovim djelovanjem na ponašanje i oboljenja ljudi", kaže Ranka Radić, stručni saradnik u Hidrometeorološkom zavodu u Banjaluci. Međutim, u Institutu se prati vlažnost vazduha, pritiska i vjetra kao i broj sunčanih časova koji su takođe važni meteorološki parametri koji utiču na zdravlje i psihičko stanje ljudi, naročito u jesen i proljeće.

Stručnjaci tvrde da meteoropate nisu samo oni koji pate zbog lošeg vremena. Neki oblici meteoropatije, prema njihovom mišljenju, vezani su za smanjenje dnevne količine svjetlosti. Zato se jedna vrsta depresije, kao i nesanice, javlja kod pojedinih ljudi u jesen i zimu. Istina, još se ne zna pravi razlog zašto su neke osobe osjetljivije od drugih na promjene vremena.

Nekada se govorilo da su to izrazito senzibilne osobe, ali ova teorija nije potvrđena. Ono što se sigurno zna jeste da meteoropatija posebno pogađa djecu mlađu od 15 godina i osobe starije od 50 godina.

Najmlađi su, prema tvrdnjama stručnjaka, osjetljivi na promjenu vremena, jer više od ostalih slijede instinkte i reaguju na uticaje koji dolaze zbog elektromagnetnih talasa. Starije osobe imaju osjetljiviji metabolizam, koji jače reaguje na hormonske promjene uzrokovane promjenom vremena.

Istraživanja u Francuskoj govore o povezanosti vremenskih prilika i mogućnosti moždanog udara kao posljedica smanjenja protoka krvi u velikim krvnim žilama koje su sužene aterosklerotskim naslagama.


nezavisne novine

Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.