Mr ph Ivana Tadić, medicinski biohemičar
Poliklinike “Beo-Lab Laboratorija”, objasnila je za "Blica" kako se
tumače rezultati krvne slike i biohemije.
Eritrociti
Smanjenje broja
eritrocita, crvenih krvnih zrnaca, kao i prosečnog sadržaja hemoglobina koji je
'nosilac' kiseonika u krvi, upozorava na postojanje nekog oblika anemije. U
slučaju da nalaz pokazuje povišene vrednosti eritrocita, treba posumnjati na
relativnu policitemiju (npr. dehidrataciju).
Leukociti
Povišen broj leukocita
najčešće ukazuje na neki inflamatorni, upalni proces u organizmu, mada se može
javiti i kod leukemije, trovanja, opekotina. Snižene vrednosti, odnosno
leukopenije, najčešće se javljaju kod virusnih oboljenja, hemoterapije ili
korišćenja nekih lekova.
Trombociti
Povišen nivo se javlja u
sklopu trombocitoze koja je povezana sa zapaljenjima, smanjenom funkcijom
slezine ili nedostatkom slezine, krvarenjem, davanjem nekih lekova, nefrotskog
sindroma.
Hemoglobin
Reč je o proteinu iz
eritrocita koji vezuje kiseonik i prenosi ga do tkiva. Snižen nivo hemoglobina
ukazuje na anemiju ili krvarenje.
Sedimentacija eritrocita
Sedimentacija je brzina
kojom se krvne ćelije izdvajaju iz seruma. Ako se krv koja sadrži antikoagulans
pusti da stoji u uspravno postavljenoj pipeti, eritrociti će postupno početi da
se talože na dno. Brzina kojom se ove ćelije talože je osetljiva na indeks
reakcije tela na povredu ili bolest, kao što je leukocitoza ili
groznica.Normalna brzina sedimentacije ne isključuje mogućnost postojanja
bolesti, ali ubrzana sedimentacija je indikator za dalja ispitivanja.
Glukoza
Krvna slika može u
velikoj meri da pomogne u otkrivanju dijabetesa, na šta ukazuje visok nivo
glukoze u krvi.
Normalne vrednosti:
3,9-6,1 mmol/l
Gvožđe
Koncentraciju gvožđa u
serumu određuje nekoliko faktora uključujući apsorpciju iz creva, deponovanje u
crevima, jetri, slezini i kostnoj srži, gubljenje hemoglobina i sinteza novog
hemoglobina. Povišeno je kod višestrukih transfuzija, prekomernog davanja
preparata gvožđa, povećanog i ubrzanog razaranja crvenih krvnih zrnaca,
hemohromatoze i virusne upale jetre.
Normalne vrednosti:
M 6,5 - 29,5 umol/l
Ž 5,5 - 28,5 umol/l
Minerali
Niske vrednosti
pojedinih minerala i oligoelemenata u nalazima krvi ukazuju da ih ne unosimo
dovoljno putem hrane. Tako se kao posledica gladovanja, jednolične ishrane ili
pothranjenosti može javiti nedostatak magnezijuma, kalijuma, gvožđa, natrijuma
ili kalcijuma, koji su važni za normalno funkcionisanje organizma. Natrijum,
recimo, reguliše raspodelu vode u organizmu, kalijum utiče na funkciju nerava i
mišića (srca), gvožđe koje se nalazi u hemoglobinu služi za prenošenje
kiseonika do svih ćelija u organizmu.
Mokraćna kiselina
Razlog povišenog nivoa
mokraćne kiseline može biti giht (taloženje kristala mokraćne kiseline u
zglobovima). Povišene vrednosti mokraćne kiseline povezane su i sa
kardiovaskularnim oboljenjima. Loša ishrana, bolesti bubrega takođe dovode do
njenog porasta.
Normalne vrednosti:
M 210 - 420 umol/l
Ž 150 - 350 umol/l
LDL - HOLESTEROL
Povišene vrednosti lošeg
holesterola (LDL) ukazuju na ishranu bogatu mastima i veći rizik od
kardiovaskularnih bolesti, posebno ateroskleroze. Ukoliko nalazi pokažu veći
nivo LDL holesterola, treba dalje ispitati i da li postoje neka hronična
oštećenja jetre ili bubrega ili poremećaj u radu štitaste žlezde.
Niže vrednosti u
najvećem broju slučajeva upućuju na pothranjenost, na naslednu lipoproteinsku
deficijenciju, cirozu jetre, virusnu upalu jetre ili hipertirozu, povećanu
aktivnost štitne žležde.
Poželjne vrednosti: do
3,30 mmol/l.
HDL- HOLESTEROL
Što su više vrednosti
HDL holesterola, to je bolje, jer ovaj holesterol „čisti“ krvne sudove i štiti
od kardiovaskularnih bolesti. I minimalno smanjenje upućuje na povećani rizik
od ateroskleroze, odnosno taloženja masnoća na unutrašnjim zidovima krvnih
sudova, što dovodi do njihovog začepljenja i bolesti kao što su infarkt srca i
moždani udar.
Poželjne vrednosti
HDL-a: veće od 1.55 mmol/l
Poželjne vrednost
ukupanog holesterola: do 5,18 mmol/l
TRIGLICERIDI
Povećan unos masnoća i
stres odraziće se i na trigliceride u krvi, te će se u nalazu pokazati kao
povišeni. S obzirom na to da se masnoća iz hrane apsorbuje u ćelijama sluzokože
creva, odakle ulazi u limfne sudove i deponuje se u jetri, viši trigliceridi
mogu da ukažu i na oštećenje funkcije ovog važnog organa.
Poželjne vrednosti: do
1,70 mmol/l.
(MONDO)
Nema komentara:
Objavi komentar
Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.