Kao posledica toga
dolazi do povećanja koncentracije šećera u krvi, jer ga ćelije ne troše. Pošto
sa hranom stalno unosimo nove količine šećera, dolazi najpre do ispoljavanja
pojedinih simptoma šećerne bolesti, i na kraju do potpunog razvoja bolesti.
Osobe sa povišenim pritiskom i „pojasnom gojaznošću“ (gomilanjem masnih naslaga
oko struka) posebno su sklone ovom tipu dijabetesa, pa je potrebno da obrate
pažnju i češće kontrolišu nivo šećera u krvi.
Lečenje se bazira na:
izbalansiranoj isrhani, fizičkim aktivnostima, regulisanju telesne težine i po
potrebi lekovima.
Izbalansirana ishrana
podrazumeva da se količina hrane koju treba da unesemo rasporedi tako da se
uzima ravnomerno u toku dana u 4-5 manjih obroka radi lakše regulacije šećera u
krvi.
Količina hrane koju
treba da unesemo se određuje prema potrebama svake osobe, izražena u kalorijama
u odnosu na pol, godine starosti i posao kojim se data osoba bavi.
Vrsta hrane:
1. Preporučuje se da oko
50% potrebnih kalorija bude uneto putem ugljenih hidrata. Ugljeni hidrati treba
da potiču uglavnom od mahunarki, integralnih žitarica, voća i povrća.
S obzirom da se u toku
proizvodnje i uzgoja ovih proizvoda koriste velike količine hemikalija koje se
unose u organizam i stvaraju slobodne radikale koji dalje utiču na oštećenje
ćelija, preporučuje se korišćenje organski gajenih žitarica, voća i povrća.
Proizvodi treba da budu
nerafinisani – npr. integralni hleb, mrki pirinač, integralne testenine i dr.
Neke vrste hrane sa
ugljenim hidratima u tok u varenja se brže pretvaraju (vare) u šećer nego druga
i za njih kažemo da imaju visok glikemijski indeks.
Dijabetičari treba da
jedu uglavnom hranu sa niskim glikemijskim indeksom – koja se sporije vari,
zbog sporijeg i ravnomernijeg dospevanja šećera u krv. Ako pojedete neku
namirnicu sa visokim glikemijskim indeksom, uz tu namirnicu treba uzeti i nešto
masnoće ili belančevina da bi se smanjio ukupan glikemijski indeks. (Pogledati
tabelu glikemijskog indeksa namirnica)
Ovde je važno naglasiti
da jela od belog brašna, šećera, kao i ona sa visokim glikemijskim indeksom
treba odstraniti iz svakodnevne ishrane.
Treba birati
ugljenohidratnu skrobnu hranu sa niskim glikemijskim indeksom i sa dosta
biljnih vlakana – celuloze (vidi tabele) radi pravilne probave i izbacivanja
nesvarenih ostataka.
2. Unos masti treba
ograničiti na 25-30% potrebnih kalorija.
Zasićene masnoće koje se
nalaze u mesu i punomasnim mlečnim proizvodima treba ograničiti na 10%
potrebnih kalorija.
Ostalih 15-20% treba da
budu mononezasićene masnoće (maslinovo ulje) i nezasićene masnoća tipa omega 3
i omega 6 (plava riba, koštunjavo voće i njihova ulja).
3. Unos belančevina
treba da bude oko 20% potrebnih kalorija. Prednost treba dati belančevinama
biljnog porekla.
Sve nejasnoće u vezi sa
ishranom treba razrešiti sa lekarom i nutricionistom.
Ugljeni hidrati sa
visokim glikemijskim indeksom – ne preporučuju se dijabetičarima
- slad 110
- glukoza 100
- pečeni krompir 95
- brli hleb 95
- krompir pire 90
- med 90
- šargarepa 85
- kukuruzne pahuljice 85
- šećer 75
- musli 79
- čokolada u tabli 70
- bareni krompir 70
- keks 70
- kukuruz 70
- glazirani pirinač 70
- polubeli hleb 65
- cvekla 65
- banana, dinja 60
- džem 55
Ugljeni hidrati sa
niskim glikemijskim indeksom (dobri)
- testenina od belog
brašna 55
- integralni hleb 50
- integralni pirinač 50
- grašak 50
- neobrađene žitarice
bez šećera 50
- ovsene pahuljice 40
- voćni sok (bez šećera)
40
- testenina od crnog
brašna 40
- šareni pasulj 40
- sušeni grašak 40
- hleb od punog brašna
35
- mlečni proizvodi 35
- sušeni bob 35
- sočivo 30
- ražani hleb 30
- konzervisano voće (bez
šećera) 25
- crna čokolada (60%
kakao) 22
- fruktoza 20
- soja 15
- zeleno povrće,
paradajz, pečurke 15
Sadržaj celuloze na 100g
namirnica
Zrnaste namirnice
- mekinje 40
- hleb od crnog brašna
13
- crno brašno 9
- integralni pirinač 5
- beli hleb 2,5
- glazirani pirinač 1
Sušeno povrće
- bob 25
- grašak 23
- sočivo 12
Zeleno povrće
- grašak 12
- Peršun 9
- spanać 7
- zelena salata 5
- praziluk 4
Sirovo povrće
- Kupus – 4
- Rotkvice 3
- Šargarepa 12
- Obična salata 2
Sveže jagodičasto voće
- malina 8
- nečišćene kruške 3
- nečišćene jabuke 3
- jagode 2
- breskve 2
Sušeno voće i orasi
- badem 12
- kikiriki 8
- suvo grožđe 7
- kokos 4
- smokva 3
- urma 2
Preporučuju se kao
korisni: crni i beli luk (kuvani i svež), brokoli (bogate hromom koji kod
dijabetesa ima izuzetno korisno dejstvo), začini kari i cimet, čaj od korena
maslačka.
Izvor: Zdrava Hrana
Nema komentara:
Objavi komentar
Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.