Normalna štitna žlezda
teška oko 15 do 25 grama, nalazi se na vratu, spojena uz dušnik, u rastresitom
vezivnom tkivu, izrazito je prokrvljen organ. Glavna funkcija ove žlezde je u
sintezi, deponovanju i izlučivanju hormona. Najčešće oboljenje ove žlezde je
gušavost (struma) i kada nastupi, dovodi do uvećanja žlezde i to žlezdinog
tkiva, a moguće je uvećanje krvnih sudova.
Oboljenje je dosta
učestalo, javlja se kod pet odsto ljudi. Ova bolest može dovesti do rasta
štitne žlezde i stvaranja tumora koji može vršiti pritisak na susedne organe,
na primer, dušnik, krvne sudove i nerve, što dovodi do promuklosti. Kod jačeg
uvećanja nastaje unakaženje. Ovo oboljenje je najčešće bez znakova funkcionalnih
poremećaja, a nekada se javlja sa poremećajem funkcije kao Bazedovljeva bolest.
Funkcija može biti ili smanjena ili povećana. Struma može zahvatiti celu žlezdu
ravnomerno ili pojedinačne delove- noduse ( gde se nakuplja koloid). Mogu biti
lokalizovani asimetrično, a tu spadaju ciste, adenomi, pa i rak.
Postoji posebna vrsta sa
uvećanjem krvnih sudova.
Adenomi i ciste su
benigne - dobroćudne, jasno ograničene i mogu biti bez simptoma, a ukoliko
postoje znaci to je zbog pritiska na okolne organe. Poteškoće su veće ukoliko
se struma nalazi iza grudne kosti (retrosternalna struma). Kod ovog oblika nema
vidljivih promena, ali je disanje otežano pri umoru. Dijagnoza se postavlja
rendgenski i to pomeranjem dušnika, a može doći i do razmekšanja istog, što
može dovesti do ugušenja i smrti. U takvim slučajevima potrebno je hitno
hirurško lečenje.
Pojačano lučenje
hormona- hipertireoza, a smanjenje je hipotireoza.
Hipertireoza ili
Bazedovljeva bolest
Ovo oboljenje je veoma
teško, a uzrokuje ga predispozicija i psihičke traume. Češće oboljevaju žene, a
osnovni znaci su nervoza, razdražljivost, gubitak telesne težine uprkos
pojačanom apetitu, osetljivost na toplotu, pojačano znojenje, mišićna slabost,
zamor, tečne stolice, učestalo mokrenje, poremećaj temperature, sterilitet,
ubrzan puls, vlažna topla koža, pojačano strujanje krvi iznad žlezde i pojava
šuma na srcu, a nekada i uvećanje mlečne žlezde. Ukočen pogled zbog zaostajanja
očnog kapka pri pokretima očne jabučice. Povišene vrednosti hormona.
Diferencijalna
dijagnoza. Treba imati na umu anksiozna stanja, nervozu, oboljenja srca,
gastrointestinalna oboljenja.
Lečenje je strogo
individualno i to od strane endokrinologa i hirurga.
domaci.de
Dr V. Zađina, hirurg
Nema komentara:
Objavi komentar
Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.