četvrtak, 26. travnja 2012.

Krvarenje iz desni

Krvarenje je stanje koje zahtijeva hitnu medicinsku pomoć. Obilnija krvarenja, nastala zbog povrede mekih tkiva u ustima kod male djece (predmetima kojima se dijete igra) ili pri drugim traumama djece i odraslih, zahtijevaju kiruršku obradu. 


U stomatologiji su najčešća krvarenja iza vađenja zuba. Tada se javljaju krvarenja iz alveole i, eventualno, iz rubova rastrgane gingive. Razlog je za to ozljeda krvnih žila na dnu alveole, ili krvnih žila rastrgane gingive. Nakon svakog vađenja javlja se krvarenje koje bi stvaranjem ugruška nakon 15 do 20 minuta moralo prestati. U krvi i srodnim tkivima nalaze se dvije grupe tvari koje reguliraju zgrušavanje krvi.

Jedna grupa (prokoagulancije) pospješuje zgrušavanje, a druga (antikoagulancije) ga sprečavaju. Zgrušavanje ovisi o ravnoteži između tih tvari. Kada se stijenka krvne žile ošteti, ravnoteža se u tom području pomiče u korist prve grupe, pa se lokalno stvori ugrušak.

Alveola je specifična rana koja ostaje nakon vađenja zuba. Takva rana ostaje OTVORENA. Između prekinutih krvnih žila na dnu alveole i ruba gingive na njenu vrhu nalazi se prostor alveole. Osim iz dubine alveole, rana može krvariti i s rubova gingive. Krvarenje se može zaustaviti jedino ako se krv zgruša u alveoli ili u žili iz koje navire u alveolu. Nakon vađenja zuba krv sporo pritječe iz sitne arterije u alveolu. Stavljanjem kuglice gaze u koju pacijent zagrize nastaje ugrušak. Bilo kakvim ispiranjem rane izbaci se krv iz nje i onemogući stvaranje ugruška. Krv se pet do šest minuta iza vađenja zgruša. Nekoliko minuta potom krvni se ugrušak kontrahira i nakon pola do jednog sata istisne sav serum, što pacijent opisuje kao sukrvicu.


UZROCI KRVARENJA NAKON ZAHVATA U USTIMA


Krvarenje nakon vađenja može biti PRODULJENO ili NAKNADNO. Uzroci su produljenog krvarenja lokalni i opći, a uzroci naknadnog su u pravilu lokalni. Lokalni faktori kod produljenog krvarenja najčešće su: lokalna upala, oštećenje veće krvne žile instrumentom i povišeni krvni tlak, iako je on po svom entitetu opći faktor. U sva tri slučaja mehanizam je zgrušavanja krvi normalan. U povišenom krvnom tlaku krv istječe pod većim pritiskom. Iz pokidane krvne žile krv navire u većoj količini. Pri upali postoji lokalna hiperemija. Opći faktori proizlaze iz poremećaja fiziološke hemostaze. Od početnog impulsa do konačne hemostaze (zaustavljanja krvarenja) sudjeluje više komponenata. Pomanjkanje jedne ili više tvari bitnih za stvaranje ugruška ili opadanje njihove količine ispod potrebne razine smanjit će ili onemogućiti proces zgrušavanja. S druge strane, i višak antikoagulancija dat će isti rezultat.

Mnoge tvari o kojima ovisi proces zgrušavanja krvi stvaraju se u jetri. Zato zdravlje jetre utječe na njihovu količinu. Naprimjer, pomanjkanje žuči u probavnom traktu i zbog toga slaba apsorpcija masti, uzrokovat će deficit vitamina K koji je u procesu zgrušavanja prijeko potreban. Pomanjkanje kalcija također može usporiti proces zgrušavanja krvi. Sklonost krvarenju može biti privremena, kao kod nedostatka vitamina C.

Bolesti poput hemofilije, trombocitopenije, dijabetesa melitusa, hemoblastoze i hipovitaminoze vitamina C, faktori su izrazite sklonosti krvarenjima.

Naknadno ili sekundarno krvarenje nastaje kao posljedica infekcije u alveoli, odnosno gingivi. Reakcijsko krvarenje nastaje u toku 24 sata nakon vađenja zuba. To krvarenje javlja se zbog infekcije krvnog ugruška koji se gnojno raspada, ili zbog traumatske ozljede ugruška, zbog čega njegov dio ili on cijeli otpadne iz alveole.

Primjena lokalne anestezije s dodatkom vazokonstriktora (sredstva za stiskanje krvnih žila), često neposredno nakon ekstrakcije, uvjetuje zbog ishemije tog područja izostanka krvarenja. Kada prestane njezino djelovanje, zbog relativne hiperemije, može se javiti obilnije krvarenje.

Produljeno i naknadno krvarenje nakon vađenja zuba može biti komplicirano i po život opasno, a egzaktnu hemostazu nije uvijek lako postići. Procjena stanja pacijenta često je teška jer je takav pacijent uzbuđen, a njegovi bližnji vrlo često pretjeruju. Međutim, ako pacijent ima vrtoglavicu, mučninu, iskrenje pred očima, slabost, šum u ušima, a mi nalazimo upadno blijedu kožu i sluznice, slab i brz puls, ubrzano disanje, hladnu i vlažnu kožu, onda su to ozbiljni simptomi. Lokalnu hemostazu postiže se tamponadom (jodoform gaza), kompresijom spužvastim tvarima (gelastip, gelaspon) i fibrinskom pjenom humanog podrijetla. Uz to, dobro je napraviti šav na gingivi, da se približe njeni rubovi. Ako se radi o krvarenju iz gingive, rana se ne tamponira, već se rubovi gingive obrade elektrokauterom. Kod bolesnika od neke krvne bolesti treba biti posebno oprezan. To su visokorizični pacijenti, kod kojih svaki krvavi zahvat treba učiniti u suradnji s hematologom.


HITNA INTERVENCIJA SPAŠAVA ZUB

Traume zuba stanja su koja zahtijevaju stručni tretman u najkraćem roku, kako bi se očuvao vitalitet zuba, zaustavila krvarenja i kirurški obradile rane mekih tkiva. Svaki izbijeni zub treba naći na mjestu nesreće, u vlažnom mediju (mokra maramica, mlijeko ili fiziološka otopina) donijeti ga u ordinaciju kako bi ga se moglo reinplantirati.



Kod zubara tek kad zaboli

U Srbiji svega 8,5 odsto odrasle populacije ima sve zube, 9,3 odsto nema nijedan svoj zub, dok četvrtini građana nedostaje više od deset zuba.

Stanovnici Srbije ni ranije nisu mogli da se pohvale blistavim osmehom, ali kada je pre četiri godine stomatološka zaštita za većinu populacije isključena iz paketa obaveznog zdravstvenog osiguranja, kod zubara se ide još ređe.

Poslednja istraživanja pokazuju da svega 8,5 odsto odrasle populacije ima sve zube, 9,3 odsto nema nijedan svoj zub, dok četvrtini populacije (26,6 odsto) nedostaje više od deset zuba.

Odrasli sve manje koriste stomatološke usluge, a naglo smanjenje broja pacijenata registrovano je već u prvoj godini primene Zakona o zdravstvenom osiguranju iz 2005. godine kojim su ograničena prava odraslog stanovništva na stomatološku zaštitu.

Ukupni broj poseta stomatolozima opao je 2006. u odnosu na prethodnu godinu za čak 44 odsto, a u 2007. godini za još 11 odsto.

Dok je stomatološka zaštita bila obuhvaćene paketom obaveznog osiguranja, zubari su godišnje imali od 3,25 do četiri miliona poseta, a taj broj je posle donošenja zakona pao na ispod dva miliona.

Broj poseta stomatologu zbog sanacije karijesa i komplikacija karijesa opao je posle donošenja zakona za čak 64 odsto.

Posledica manjeg korišćenja stomatoloških usluga je veći broj krezubih i bezubih, što nije samo pitanje estetike, već vodi i u mnoge druge zdravstvene probleme.

Ipak, nije baš za sve kriv sistem, jer je pre svega ponašanje odraslog stanovništva u odnosu na zdravlje usta i zuba loše i to pre svega kada je u pitanju oralna higijena.

Parodontopatija, karijes, estetski i funkcionalni problemi vezani za gubitak zuba najčešći su razlozi za posetu stomatološkoj ordinaciji u celom svetu, a građani Srbije dolaze kod zubnog lekara kad se baš mora, kaže sagovornik Tanjuga, specijalista stomatološke protetike dr Marina Biljman.

Ona dodaje da je zubobolja jedno od najčešćih oboljenja i mali je broj ljudi koji nisu patili od nje, pa se zato za ta oboljenja može tvrditi da su opšta pojava u našem narodu.

Dr Biljman smatra da mnoga zubna oboljenja mogu biti sprečena ili svedena na manju meru ako se oboleli zubi blagovremeno leče, a novija naučna ispitivanja dokazala su da su zubne bolesti skriveni uzročnici mnogih veoma teških oboljenja ostalih ljudskih organa.

Parodontopatija, karijes, estetski i funkcionalni problemi vezani za gubitak zuba najčešći razlozi za posetu stomatološkoj ordinaciji u celom svetu, kaže dr Biljman.

"Razvijenost jedne zemlje, kultura, običaji, način ishrane, organizovanost i dostupnost zdravstvene zaštite, posebno ulaganje u preventivu, kao i genetski faktori su glavni činioci koji utiču na stanje usta i zuba jedne nacije", rekla je ona.

Ona je ukazala da nas s druge strane lekari, koji prate i statistički obrađuju podatke o stanju usta i zuba u našoj populaciji, uveravaju da se ono iz godine u godinu popravlja.

Dr Biljman smatra da naši građani ne izgledaju tako lepo što se tiče zuba, pogotovu imajući u vidu vreme u kome živimo i mogućnosti koje pruža nauka, iako pokazatelji govore o poboljšanju situacije.

Ona podvlači da se kod zubnog lekara odlazi kad se baš mora, kao i da to nije vezano samo za siromaštvo ili ruralnu sredinu.

"Osim društvenih okolnosti koje i danas predstavljaju nepovoljan faktor za ukorenjivanje pravilnog odnosa prema zdravlju uopšte, a zubima posebno, prisutan je nemar u održavanju higijene usta i zuba i odsustvo neprijatnosti zbog vidljivog nedostatka čak i više zuba."

(Tanjug)
domaci.de

Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.