petak, 13. travnja 2012.

Da li rad za računarom škodi našim očima?


Čim su kompjuteri ušli u život čovjeka, počeli su i problemi s očima. Jer, kad je čovjek stvaran, nije bilo kompjutera pa nije ni predviđena nekakva prirodna zaštita.

Očni ljekari su tada često zapažali objektivne znake oboljenja očiju kod ljudi koji puno rade za kompjuterima. Istina, onoliko često koliko su se ti isti zaposleni žalili.

Saznanja i iskustva

Danas, kada su kompjuteri svuda prisutni i kada milioni ljudi radi uz njih već godinama puno radno vrijeme i duže, i očni ljekari su došli do neophodnih saznanja i iskustva.

Jasno je da rad za kompjuterima ne izaziva nikakve očne bolesti, ali rad za kompjuterima, pogotovo duži i redovni rad, zahtijeva odličnu kondiciju osjetila vida i odličnu kondiciju psihointelektualnih činilaca neophodnih za ovu vrstu rada.
Znači, čovjek mora biti dobro obučen za taj posao, razumjeti ga i raditi kako valja. Ako ovi uvjeti nisu ispunjeni, možemo govoriti o problemima koji se javljaju na očima, tzv. „kompjuterskom sindromu“ oka.

Rad za ekranom kompjutera izaziva titranje, treperenje pred očima, ponekad i dvoslike. Oči svrbe, grebu, postaju crvene i natečene. Poslije dužeg rada za ekranom mnogima vid opada, slabije vide na daljinu, slabije vide čitati, brzo se zamaraju. Glavobolje, vrtoglavice, pa čak i nagon za povraćanjem, su također nevolje koje zaposleni pripisuju radu na kompjuteru. Ako se izuzme psihičko opterećenje koje rad za kompjuterom prouzrokuje, pogotovo kod nedovoljno obučenih osoba, što svakako nije namjera našeg pisanja, sve ostale tegobe i muke s očima nisu prouzrokovane kompjuterom. Upravo tako.

Ali, mnogi ljudi će odmah reći da nikakvih tegoba nisu imali prije nego što su počeli da rade za kompjuterom. I dalje, na godišnjem odmoru se sve ili bar većina tegoba izgubi, da bi se ponovo javile na početku posla.

Objašnjenje je koliko jednostavno toliko i razumljivo. Ekran kompjutera zahtijeva izuzetan napor svih elemenata vida, svih faktora vidne funkcije. Znači da ako postoji i minimalan nedostatak ili slabost u funkciji jednog dijela oka on će se pojaviti pri dužem radu na kompjuteru.

Kakve smetnje

Naprimjer, ako postoji minimalna razlika u oštrini vida između dva oka, ako postoji tendencija ka razrokosti, potreba za slabim naočalama, sve to u normalnom životu i redovnom poslu ne smeta i ostaje nezapaženo, ali itekako smeta pri radu s kompjuterom.

S druge strane, slabo izražene upale rubova kapaka, spojnice i drugih dijelova vanjskog oka koje redovno prolaze nezapaženo se zaista poslije dugog rada pogoršavaju i daju neprijatne simptome. Prema tome, pproizlazi da ekran kompjutera ne izaziva bolesti oka, ali subjektivno sasvim sigurno pogoršava već postojeća oboljenja oka. Šta uraditi da se smanji ovakvo djelovanje dužeg rada za kompjuterom?

Prije svega oftalmolog vam treba dobro pregledati oči, treba liječiti eventualne upale kapaka ili spojnice, korekcione anomalije ispraviti, a na naočale staviti zaštitni antirefleksni sloj.

Antirefleksni sloj

Antirefleksni sloj treba dati osobama koje rade više sati dnevno za kompjuterom čak i u slučajevima kada nemaju dioptrijske anomalije, dakle, staviti zaštitni sloj na neutralna stakla bez dioptrije jer ovaj zaštitni sloj smanjuje refleksiju sa ekrana ili knjige, a povećava kontrast. To svakako djeluje povoljno ne samo kod rada s kompjuterom nego pomaže i kod pisanja ili čitanja, kod vožnje automobila (naročito kod sumaglice, predvečer kada je slabije svjetlo, kod kišnog vremena) i dr.

Izvor: www.ljepotaizdravlje.bloger.hr

Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.