srijeda, 15. veljače 2012.

Njega oboljelih od Parkinsonove bolesti

Parkinsonova bolest je progresivno neurološko stanje kod kojeg dolazi do poremećaja u hodanju, govoru i pisanju. Nazvana je po dr. Džejmsu Parkinsonu (James), koji ju je prvi opisao.

Bolest je rezultat gubitka nervnih ćelija, i to u djelu mozga koji se zove crna masa (substantia nigra), gdje se proizvodi dopamin, tvar važna za koordinaciju pokreta.

Nestanak dopamina

Kada skoro 80 posto dopamina nestane, simptomi Parkinsona su vidljivi i nivo dopamina nastavlja lagano opadati tokom niza godina. Uzrok opadanja nivoa dopamina je nepoznat, a istraživači smatraju da važnu ulogu imaju genetički i faktori okoline.

Parkinsonova bolest je prisutna u čitavom svijetu. Statistički, muškarci obolijevaju češće nego žene. Rizik obolijevanja se povećava s godinama tako da se simptomi često javljaju poslije 50. godine života, ali se često prava dijagnoza uspostavlja tek poslije 70. godine. U nekim se slučajevima bolest može javiti i prije 40. i tada se zove juvenilna Parkinsonova bolest.

Simptomi Parkinsonove bolesti mogu biti motorni i nemotorni. Karakteristike motornih su:

1. Tremor (drhtanje), koji, obično, počinje u jednoj ruci, prvi je simptom kod 70 posto oboljelih.

2. Bradykinesia (usporeni pokreti) - osobe s Parkinsonom znaju da im je veoma teško da započnu pokret ili, da bi izveli određeni pokret, potrebno im je vremena.

3. Ukočenost ili rigidnost mišića - problemi kod ustajanja, naprimjer iz fotelje ili nemogućnost okretanja u krevetu.

Među nemotornim simptomima ističu se nesanica, konstipacija - zatvor, problemi s mokrenjem i depresija.

Neophodna njega

Osobe koje žive sa ovim bolesnicima, bilo rodbina ili osoblje kućne njege koje pruža potrebnu medicinsku pomoć, trebaju obratiti pažnju na održavanje zdravog životnog stila za sve - i za bolesnika i za osoblje kućne njege.

Preporučuje se da pacijent ima tri normalna ili četiri manja obroka dnevno. Preporučuju se kruh, riža, krompir, voće, povrće, mliječni proizvodi, meso, riba i grašak.

Odgovarajuće vježbe su dobre za svakoga, a posebno za osobe s Parkinsonovom bolešću. Bitno je smanjiti rigidnost mišića i zglobova, a vježbanje oslobađa i od depresije.

Preporučuje se upotreba niza pomagala: mala pomagala za pranje, umivanje, kupanje, pijenje, jelo ili velika, kao naprimjer invalidska kolica.

Umor i depresija

Veliki problem ovih bolesnika predstavljaju depresija i socijalna izolacija. U njihovom suzbijanju pomažu vježbe i druženja, ali ako je potrebno, i medikamenti, i to antidepresivi.

Umor je neprijatelj i pacijenata i osoba koje brinu o pacijentima s Parkinsonom. Uglavnom, treba koristiti svaki momenat za odmaranje i prikupljanje snage za sljedeći dan.

izvor: ljepotaizdravlje.bloger.hr

Korisne informacije o zdravlju i prehrani možete pronaći na:


Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.