srijeda, 15. veljače 2012.

Napad panike

Procjenjuje se da jedna od 20 osoba pati od teške anksioznosti ili neuroze te se često brine i živcira oko svakodnevnih stvari koje drugima katkad izgledaju sasvim uobičajene. Mnoge od njih imaju i napadaje panike – što je to točno?

Riječ je o podmuklom i potencijalno vrlo opasnom psihičkom poremećaju. Napadaji panike najčešće se događaju bez ikakve najave i gotovo ih je nemoguće predvidjeti, osobito za onoga tko nije niti svjestan da pati od tjeskobe ili nekog srodnog psihičkog stanja, a takvih je puno.

U osnovi, napadaji panike su oblik straha, u ovom slučaju zapravo strah od straha samog po sebi. Umjesto da se bojimo nečega što možemo identificirati i što kod nas izaziva strah i strepnju čim se nađemo u blizini – bilo u fizičkom ili apstraktnom smislu – oni koji pate od napadaja panike osjećaju intenzivan strah od nepoznatog izvora. U neku ruku, njihov strah je autogeneriran, odnosno nastaje u njima samima.

Glavni problem je u tome što napadaj panike može izrazito nalikovati srčanom udaru, što samo pojačava strah i osjećaj izgubljenosti kod zahvaćene osobe, piše trigon.hr. Među najčešćim simptomima su nesvjestica, mučnina, ubrzani otkucaji srca, znojenje, bolovi u grudima, poteškoće u disanju, svrbež u prstima te općenito problemi s osjetilima, kao što su zamagljen vid i "zvonjava" ili pištanje u ušima.

Ti simptomi mogu biti vrlo intenzivni i doći neočekivano tako da osoba može pomisliti da doživljava srčani udar ili da umire. Često su vrlo zastrašujući i mogu u potpunosti onemogućiti normalno funkcioniranje osobe, pa i paralizirati je. Ako se događaju često, u velikom broju slučaja dolazi do razvijanja depresije ili neke druge vrste psihoze.

Iako danas postoji čitav niz medicinskih tretmana za napadaje panike – od vježbi meditacije do seansi s psihoterapeutom – za mnoge ljude prilično je teško povratiti kontrolu nad ovim stanjem jednom kada se pojavi. Istraživanja su pokazala da su oba glavna pristupa učinkovita u dijelu slučajeva, a njihova kombinacija je najčešće i najučinkovitija. Lijekovi kojima je dokazana dugoročna učinkovitost naprosto ne postoje – ali i oni mogu pomoći, barem na polju autosugestije ili u vezi s potencijalnom ili već nastalom depresijom. S druge strane, poznato je da antidepresivi mogu izazvati psihičku, pa i tjelesnu ovisnost pacijenta...

U svakom slučaju, kod ovog oblika psihičkog poremećaja posebno je važno da što prije prepoznate događa li se vama, jer tako ćete možda biti svjesni kada se idući put pojave simptomi i moći ćete si pomoći.

izvor: www.sheportal.net


Korisne informacije o zdravlju i prehrani možete pronaći na:



Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.