subota, 25. veljače 2012.

Migrena

Glavobolja je među najučestalijim bolnim senzacijama u čovjeka. Smatra se da dvije trećine pučanstva bar jedanput godišnje ima glavobolju. U najširem smislu pod glavoboljom podrazumijevamo bol lokaliziranu u području glave, lica i gornjeg dijela vrata.

Podjela glavobolja
Iako postoji neizmjerno mnogo uzroka, a time i vrsta glavobolja, prema etiologiji i patološkom mehanizmu, te kliničkoj slici; glavobolje dijelimo u četiri osnovne skupine:
1. Vaskularne glavobolje
2. Tenzijske glavobolje
3. Neuralgije
4. Simptomatske glavobolje.

Ovdje ćemo se zadržati samo na migreni, koja je ipak jedna od najčešćih oblika glavobolja, koje susrećemo u svakodnevnom životu.

Što je to migrena?
Migrena je funkcijska vaskularna paroksizmalna glavobolja koja se javlja periodično i obično zahvaća polovicu glave pa govorimo o hemikraniji.
Bol je često praćena mučninom, povraćanjem i poremećajem vida.

Prije napadaja često se javlja aura. Aura je naziv za takozvani prodromalni znak ili predsignal prije pravog migrenskog napadaja, a može trajati nekoliko minuta do najviše sat vremena. Najčešći oblici aure su : scintilirajući skotom (bljeskajuća točkica u vidnom polju), jednostrani ispadi vidnog polja, jednostrani poremećaji osjeta ili motorike u ekstremitetima ili poremećaji govora.
Obzirom na prisutnost aure, migrene dijelimo na:
ˇ Migrena bez aure (obična migrena, hemicrania simplex)
ˇ Migrena s aurom (klasična migrena)
ˇ Migrena s produženom aurom (migrena s komplikacijama).

Tko obolijeva?
Smatra se da od migrene pati 10% ukupne populacije, posebice osobe srednje životne dobi.
Žene pate od napadaja migene češće od muškaraca, u odnosu najmanje 3:2.
Učestalost javljanja migrenskih napadaja vrlo je različita i kadšto se javljaju i do nekoliko puta mjesečno, a u pojedinih bolesnika tek nekoliko puta tokom života.

Koji su uzroci bolesti?
Napadaji migrene često su u svezi s mjesečnicama, pa i menopauzom, a za vrijeme trudnoće javljaju se vrlo rijetko.
Napadaji mogu biti uzrokovani i drugim provokativnim čimbenicima kao što su: psihički stres, tjelesni napor, meteorološki uvjeti i nagle promjene vremena. U osoba koje su osjetljivije, konzumiranje određene vrste hrane i namirnica, također može provocirati napadaj: sir (zbog tiranina), čokolada (zbog feniletilamina), konzervirana hrana (zbog nitrita i drugih konzervansa), alkohol, itd.

Koji su simptomi?
Klasičnu migrenu često prate prodromalni znaci (aura) najčešće unutar 24 sata prije napadaja. U prodromalnom stadiju nastaju promjene raspoloženja (depresija ili euforija) poremećaji koncentracije, nemir. Može se javiti patološka glad, posebice za slatkim.
Nakon aure, koja u prosjeku traje 15 do 30 minuta, razvija se pulsirajuća glavobolja, ali može biti i tupa ili probadajuća. U više od 90% bolesnika bol je praćena mučninom i povraćanjem. Velik broj bolesnika tuži se na preosjetljivost očiju na svjetlost (fotofobija), a poneki ne podnose jake zvučne ili mirisne podražaje.
Pri kraju napadaja neki bolesnici izmokre veću količinu mokraće (poliurija).
Napadaj migrene obično traje nekoliko sati, ali u većini slučajeva završava unutar 24 sata.

Koje će testove liječnik učiniti?
Dijagnoza migrene prvenstveno se temelji na kliničkom pregledu bolesnika uz iscrpnu i detalju anamnezu koja obuhvaća slijedeća pitanja:
ˇ Kada glava boli?-trajno, povremeno, periodično,itd.
ˇ Kako glava boli?-karakter i intenzitet boli
ˇ Koji dio glave boli?-sprijeda, cijela glava ili polovica, itd.
ˇ Koje su popratne pojave?-povraćanje, preosjetljivost na svjetlo, buku, itd.
Sva ta pitanja usmjeravaju liječnika da diferencira i isključi ostale vrste glavobolja.
Ostale metode i dijagnostika s nalazima (EEG, CT, RTG) nisu specifične za migrenu, stoga više služe za diferencijalnu dijagnozu.

Kako se liječi migrena?
Terapija migrene podrazumijeva istodobnu primjenu više terapeutskih metoda:
ˇ Terapija lijekovima
ˇ Promjena načina života i prehrane
ˇ Suportivna psihoterapija, a ponekad i dubinska
ˇ Eventualna primjena alternativnih metoda liječenja (akupunktura).

Terapija lijekovima dvojakog je karaktera:
1. Liječenje akutnog napadaja migrene provodi se analgeticima (lijekovima za liječenje boli kao što su acetilsalicilna kiselina i paracetamol) i specifičnim lijekovima (ergot alkaloidi i agonisti specifičnih 5HT1 receptora).
Većina migrenskih glavobolja reagira dobro na analgetike (acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol) no u većine bolesnika je peristaltika (kontrakcije crijeva kojom se potiskuje sadržaj) smanjena tako da lijekovi teško iz probave stižu u krv. Preporuča se primjena lako topljivih lijekova ili lijekova u obliku efervesceta (šumeće tablete). Ukoliko ovi najčešći analgetici nisu učinkoviti mogu se primijeniti nesteroidni antiinflamatorni lijekovi (antireumatici).
5HT1 agonisti (npr. sumatriptan, zolmitriptan, naratriptan, rizatriptan) su lijekovi koji su unaprijedili liječenje migrene. Oni se u pravilu primjenjuju u trenutku kad započinje migrenski napad, ili još bolje za vrijeme aure. Pri primjeni ovih lijekova važan je oprez u bolesnika koji boluju od ishemičke bolesti srca (preboljeli infarkt ili angina pectoris), oštećenja jetre, a lijek se ne preporuča za vrijeme trudnoće i dojenja. Ove lijekove ne treba kombinirati s drugim lijekovima i ne bi se smjeli koristiti kao profilaktičko sredstvo u migreni.
Tradicionalna terapija je ergotamin tartarat, koji je antagonist serotonina (lijek koji nije registriran u Hrvatskoj). Ergotamin je najdejelotvorniji u prodormalnoj fazi (za vrijeme aure), a kada napad započne djelotvornost je slabija. Dihidroergotamin, djelomični agonist i antagonist serotoninergičkih receptora, registriran je u Hrvatskoj. Daje se u obliku aerosola, tableta, kapi i injekcija, ali samo u liječenju migrena, a ne u profilaksi.

Lijekovi za prevenciju napadaja migrene primjenjuju se ukolkio su napadi migrene vrlo česti, obično 5-6 puta mjesečno i češće. Kod nas nema specifičnih supstanci kao pizotifena ili metisergida. Većina se migrena može relativno uspješno zbrinuti beta adrenergičkim blokatorima. Učinkoviti su i triciklički antidepresivi (amitriptilin). Može se pokušati i s inhibitorima kalcijevih kanala ili valproatima.


izvor: www.prirucnikbolesti.blogger.ba
 Korisne informacije o zdravlju i prehrani možete pronaći na:



Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.