subota, 18. veljače 2012.

Jake glavobolje mogu vam zagorčati život

Gotovo tri četvrtine ljudi barem jednom godišnje ima problema s glavoboljom. Međutim, nisu sve glavobolje iste, niti imaju iste uzroke te zbog toga postoje i različite klasifikacije glavobolje.
Najjednostavnija podjela je na organske i funkcijske glavobolje. Također, možemo ih podijeliti prema trajanju i to na glavobolje kratkog trajanja, trajne i povremene glavobolje.

Sistemske infekcije kao što je upala ždrijela ili sinusa, virusne respiratorne infekcije i infekcije mokraćnog sustava, kao i smetnje vida ili povišeni krvni tlak, uzrok su organskih glavobolja.

Psihogena glavobolja je najčešća funkcijska glavobolja. Psihička napetost kao primarni uzročni faktor može posredno dovesti do mišićne napetosti i glavobolje. To su takozvane tenzijske glavobolje.

Radi se o glavoboljama koje su uzrokovane napetošću mišića glave i vrata, lošim držanjem, dugotrajnim sjedenjem pred računalom u lošoj sjedalici. Tenzijska glavobolja može biti povremena i kronična. Osobe koje pate od takve vrste glavobolje često imaju osjećaj stiskanja obje strane glave. Mogu trajati minutama, satima, danima, a bol se pogoršava s bukom ili vrućinom.

Dvije vrste migrene

Kod nekih ljudi bol čak može potaknuti specifičan zvuk ili miris, ali u današnjem svijetu, najveći uzročnik glavobolja je – stres.
On dovodi do migrenskih napadaja, a kod nekih se ljudi stres automatski prenosi na vratne i ramene mišiće, te mišiće glave. Oni postaju napeti, jer ne dobivaju dovoljno krvi, a u njima se gomilaju otpadne tvari koje krv ne odnosi jer je nema dovoljno, što stvara bol.

Migrena se definira kao nasljedni poremećaj, karakteriziran ponavljajućim napadima glavobolje sa širokim varijacijama u intenzitetu, frekvenciji i trajanju. Obično je jednostran i povezan sa gubitkom apetita, mučninom i povraćanjem. Najčešće je izazvan psihičkim stresom ili uzimanjem određene hrane ili pića.

Zanimljivo je spomenuti da su češće kod žena, a mnogi koji od nje pate, prije samog napadaja vide efekt «aure».
Klasični migrenski napad započinje pojavljivanjem blistavih točkica i crta u vidnom polju koje se kreću u cik-cak liniji.
Zbog toga i postoje dva tipa migrene, s aurom i bez.

Dok žene pate zbog migrene, muškarce češće pogađa „cluster“ odnosno Bing-Hortonova glavobolja.
Radi se o vrlo jakoj, jednostranoj glavobolji koja traje kratko, najviše sat do dva. Ono što je karakteristično za tu glavobolju jest to što se javlja gotovo svaki dan u isto vrijeme i to najčešće u noći. Bol se javlja oko očiju, koje se u to vrijeme upaljene i suze. Pretpostavlja se da je jedan od uzročnika tih glavobolja pušenje i alkohol.

„Rebound“ glavobolja može se dogoditi kod osoba i s tenzijskim tipom kao i s migrenoznim tipom glavobolje. Uzročnik mogu biti lijekovi protiv bolova, koji nisu uzimani prema uputama, primjerice kada je uziman bez potrebe. Zbog toga dolazi do navikavanja tijela na analgetike tako da više neće imati nikakav učinak, a glavobolja će se vratiti. Osobe često zbog toga počinju uzimati veće količine, što može prouzročiti ovisnost, otpornosti na lijekove, pa čak i predoziranja. Ako se utvrdi da je to slučaj, treba prestati uzimati lijekove protiv bolova i zatražiti liječničku pomoć.

Sinusi i loš san

Bolna je i sinusna glavobolja, koja može biti povezana s prehladom sinusa ili traumom lica, tumorima, infekcijama, te alergijama. Bol je često prilično jaka i neprekidna, te je povezana s pomicanjem glave. Često ju prati povišena temperatura, začepljenje i curenje nosa. Osobe se često s boli već probude, no se ona tijekom dana sve više pojačava. Najgore je to što glavobolja neće nestati ako se ne izliječi. Postoji i TZM glavobolja ili temporomandibularni zglob. Taj poremećaj stvara bol u čeljusti, uhu, sljepoočicama, vratu i ramenima. TZM glavobolja najčešće se javlja kod starijih ljudi koje imaju problema sa zagrizom, kod onih koji škripe zubima ili preskaču vilicom obično dok spavaju, a bolovi se mogu javiti i nakon obroka.

Jutarnje glavobolje ili one koje se javljaju tijekom noći, mogu biti povezane s neotkrivenim poremećajem spavanja, na primjer apnejom - kratkim prekidima disanja u snu ili nesanicom. Naravno, tu su uvijek klimatske promjene na koje ne možemo utjecati, a često kod meteropata izazivaju lakše ili teže tegobe. Najveći ih dio ljudi osjeti glavobolju za hladnog i suhog vremena. Nešto manje ljudi osjetljivo je za vrijeme toplog i vlažnog vremena, a najmanje ljudi osjetljivo je za vrijeme promjena vremena.

Paziti na prehranu

Bez obzira o kojoj se vrsti glavobolje radi, kad zaboli glava najčešće posežemo za analgeticima. Ipak, ako patite od učestalih i jakih glavobolja, najbolje je obratiti se liječniku, kako bi vam prepisao pravi analgetik, koji vam neće škoditi. Budući da su lijekovi samo trenutno rješenje protiv bolova i prekomjerno korištenje bilo kakvih lijekova nije zdravo, najbolje je utvrditi uzrok boli i odrediti terapiju.

Ako patite od glavobolja nije loše kloniti se pušenja, alkohola, kave, čaja, te pazite da se dobro naspavate.
Štetnim se smatra prisustvo biogenih amina u namirnicama, kao što je tiramin u siru ili feniletilamin u čokoladi. Navodi se i mogućnost alergije na nutritivne alergene. Glavobolje se rijetko liječe klinički, nego se umjesto toga koriste analgetici koji se u ljekarnama mogu kupiti bez recepta.

Primjerice, akutni migrenozni napad najčešće se liječi analgeticima ili antiepilepticima. Ukoliko ti lijekovi ne pomažu, moguća je terapija koja se prepisuje na preporuku specijaliste neurologa, a koristi su u formi tableta, spreja za nos ili pločica koje se otapaju u ustima.

Kao što smo i prije naglasili, analgetici se nikako ne uzimaju bezrazložno niti kao prevencija, prije nego što se bol pojavi. Danas liječnici čak preporučuju da se uzimaju u iznimnim slučajevima, kada bol dosegne granicu izdržljivosti ili granicu od koje nas ona ne onemogućava da obavljamo posao.

izvori: www.serbianforum.org
Žena.hr


Korisne informacije o zdravlju i prehrani možete pronaći na:











Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.