subota, 18. veljače 2012.

Glavobolja

Definicija

Glavobolja se često javlja kao simptom koji otežava ili onesposobljava bolesnika, no rijetko se radi o životnoj ugroženosti. Može biti primarni poremećaj, kada je uzrok vaskularni (poremećaj u krvnim žilama) kao npr. migrena ili tenzijski (zbog mišićnih kontrakcija) ili može biti sekundarni pokazatelj nekih drugih bolesti: intrakranijske infekcije ili tumori (unutar lubanje), povrede glave, teška hipertenzija (povišeni krvni tlak), bolest vratne kralježnice, očiju, nosa, ždrijela, zubiju, ušiju, cerebralna hipoksija (nedostatan dotok kisika u mozak). Glavobolja može biti i nepoznatog uzroka.

Klinička slika

Migrena se definira kao glavobolja koja traje od 4 do 72 sata, pulsirajućeg je karaktera, umjerenog do jakog intenziteta, javlja se obično na samo jednoj strani glave i pogoršava se naprezanjem. Uz to se javljaju i mučnina, povraćanje i preosjetljivost na svjetlo, buku, mirise. Može nastupiti u bilo kojoj životnoj dobi, no najčešće se javlja u razdoblju od 10. do 40. godine života i češća je u žena nego muškaraca.

Etiologija je nepoznata, a mehanizam nastanka temelji se na promjenama krvnog protoka u arterijama mozga i lubanje, no nije razjašnjeno kakvim. Provocirajući faktori mogu biti promjene u razini hormona estrogena (menstrualni ciklus, premenopauza, oralni kontraceptivi), nesanica, glad, vremenske promjene. Ponekad migrenskoj glavobolji prethodi kratko razdoblje razdražljivosti, depresije ili povišenog raspoloženja, a može biti povezana i s pojavom aure.

Aura se definira kao prolazni, neurološki, vidni ili govorni poremećaj koji prethodi izbijanju glavobolje, a najčešći je vidni u obliku bljeskova ili pojačanih kontrasta boja. Napadi se mogu javljati svakodnevno ili samo jednom mjesečno i obično kod pojedinog pacijenata slijede karakteristični uzorak.

Tenzijska glavobolja je stalna i kronična i najčešće počinje u okcipitalnoj regiji (stražnji dio glave) ili bifrontalnoj (prednji dio) regiji i širi se po cijeloj glavi. Opisuje se najčešće kao stezanje lubanje i osjećaj pritiska.

Sekundarne glavoboljeimaju specifične karakteristike. Jaka glavobolja praćena vrućicom, fotofobijom (negativna reakcija na svjetlo) i zakočenom šijom ukazuje na infektivni proces unutar glave kao što je npr. meningitis. Subarahnoidalno (unutar moždanih ovojnica) krvarenje manifestira se također akutnom glavoboljom i kočenjem šije. Tumorski procesi unutar lubanje uzrokovat će glavobolju koja se javlja ujutro nakon buđenja ili noću. Intenzitet se mijenja s promjenama položaja, često uz mučninu i povraćanje. Značajna je i pojava neuroloških simptoma - konvulzije, smetenost itd.

Dijagnostička obrada

Kod utvrđivanja uzroka glavobolje treba obratiti pozornost na lokalizaciju, jačinu, trajanje, karakteristike, učestalost, faktore koji je pogoršavaju ili poboljšavaju, te prateće simptome kao što su povišena tjelesna temperatura, mučnina, povraćanje, zakočena šija. korisno je provesti analizu krvne slike, određivanje sedimentacije, biokemijske testove, te pregled cerebrospinalne tekućine. Korisni su i specifični testovi kao što su testovi ispitivanja vida ili rentgenski snimak paranazalnih sinusa. Ako se uzrok stalno ponavljajuće glavobolje ni tada ne utvrdi, potrebno je učiniti CT (kompjutorska tomografija) ili MR (magnetska rezonanca) mozga posebno ako su uz glavobolju prisutni i drugi patološki znakovi.

Akutni nastanak glavobolje drugačijih karakteristika kod osoba mlađih od 40 godina uvijek nalaže ispitivanje.

Liječenje / Prognoza

Glavobolje kratkog trajanja ne zahtijevaju specifično liječenje osim primjene srednje jakih analgetika i mirovanja u odgovarajućim uvjetima. Terapija se počinje nakon uspostavljanja dijagnoze i temelji se na učestalosti i težini glavobolje, te stupnju onesposobljenosti pacijenta koji uzrokuje. Liječenje može biti usmjereno na ublažavanje ili uklanjanje napada ili na profilaksu, dakle sprečavanje izbijanja ukoliko se radi o učestalim, jakim glavoboljama.

Akutni napad migrene može se liječiti samim ergotaminom ili u kombinaciji s kafetinom ili analgeticima kao što su acetilsalicilna kiselina, acetaminofen, ibuprofen.

izvor: ww.prirucnikbolesti.blogger.ba
Korisne informacije o zdravlju i prehrani možete pronaći na:


Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.