srijeda, 15. veljače 2012.

Epilepsija

Epilepsija je poremećaj koji se pojavljuje u čitavom svijetu i jedan je od najstarijih poznatih čovječanstvu. Karakterizira ju sklonost ponavljanim napadajima koji mogu dovesti do gubitka budnosti ili svijesti, poremećaja kretanja, osjeta (uključujući vid, sluh i okus), autonomnih funkcija, raspoloženja i mentalnih funkcija. Epilepsija uključuje bilo koje stanje kod kojeg postoje ponavljane epizode napadaja bilo kojeg tipa. Epilepsija (idiopatski poremećaj s napadajima) termin je koji se koristi kad poremećaj s napadajima nema uzrok koji se može otkriti kao što je bolest mozga. Epilepsija pogađa oko 0.5% stanovništva. Može pogoditi osobe bilo koje dobi. Prijenos informacija od jedne živčane stanice do druge odvija se elektrokemijskim procesom. Taj se proces može otkriti kao električna aktivnosti elektroencefalogramom (EEG). 
Nenormalna električna aktivnost povezana je s napadajima. Uzrok napadaja je u određenoj mjeri u korelaciji s dobi kod pojave bolesti. Kod nekih osoba, napadaji mogu biti izazvani hormonskim promjenama kao što su trudnoća ili menstruacija. Također mogu biti izazvani bolešću ili osjetilnim poticajima kao što su svjetlo, zvukovi i dodir. U mnogim slučajevima, ne može se otkriti pokretač napadaja. Pod određenim uvjetima, svaka osoba može imati napadaje. Količina poticaja potrebna da izazove napadaj zove se prag napadaja. Smatra se da mnoge osobe s epilepsijom imaju nizak prag napadaja.

Kod koga postoji rizik?
Epilepsije su jedna od najčešćih neuroloških bolesti s godišnje 20-50 /100 000 novih slučajeva.

Učestalost
1. desetljeće života: 85/100 000
2. desetljeće života: 36/100 000
3. desetljeće života: 27/100 000
4. desetljeće života: 37/100 000

To znači da se najviše novih slučajeva pojavljuje u djetinjstvu (75%). Ne postoje nikakve zemljopisne, rasne ili društveno-klasne granice. Bilo tko može biti pogođen napadajima. Epilepsija se može pojaviti kod oba spola u bilo kojoj životnoj dobi. Zapravo, do 5% svjetskog stanovništva može imati jedan jedini napadaj u tijeku života. Međutim, dijagnoza epilepsije je rezervirana za osobe koji imaju ponavljane napadaje. Idiopatska (kojoj se ne može otkriti uzrok) epilepsija obično počinje u dobi između 5 i 20 godina, ali se može pojaviti u bilo kojoj dobi, bez da su prisutne druge neurološke abnormalnosti.

Postoje neka stanja koja mogu potaknuti razvoj napadaja:
Urođene mane i perinatalni (oko vremena rođenja) problemi
Ozljede mozga-napadaji obično počinju u dojenačkoj dobi ili ranom djetinjstvu
Metabolički poremećaji
Komplikacije diabetesa mellitusa
Poremećaji elektrolita
Zatajenje bubrega, uremija (toksično nakupljanje otpadnih tvari)
Nedostaci tvari u prehrani
Fenilketonurija - može rijetko dovesti do napadaja kod dojenčadi
Unos ili trovanje alkoholom ili drogama
Liječenje od uzimanja alkohola ili droga
Tumori i lezije mozga koje zauzimaju prostor u mozgu (kao što su hematomi)
Glavni razlozi za veću učestalost epilepsije u zemljama u razvoju su veći rizik od akutnih i kroničnih infekcija mozga, pre- i post-natalne opstetričke komplikacije, koje dovode do oštećenja mozga, i pothranjenost.


Koji su simptomi?
Mogu se pojaviti promjene u mentalnom statusu (kao što su budnost i svijest) i/ili fokalni neurološki simptomi (lokalizirani simptomi promjena u funkciji mozga) povezani s napadajima. Tip napadaja koji se pojavljuje varira ovisno o lokaciji i vrsti problema koji izaziva napadaj i individualnom odgovoru na poremećaj. Napadaji se mogu pojaviti u generaliziranom obliku (koji zahvaća cijeli ili veći dio mozga) ili parcijalnom obliku (koji zahvaća samo dio mozga). Epilepsija je tipično generalizirana (osim u nekim slučajevima koji se razvijaju u djetinjstvu i imaju specifični fokus). Generalizirani napadaji uključuju različite generalizirane toničko-kloničke napadaje i petit mal napadaje. Parcijalni napadaji uključuju fokalne napadaje (tijekom kojih osoba ostaje svjesna ali postoje nenormalni pokreti ili osjeti) i parcijalne kompleksne napadaje (tijekom kojih je nenormalni pokret ili osjet popraćen promjenama u svijesti). Epilepsiju karakteriziraju napadaji bilo kojeg tipa koji se pojavljuju na kroničnoj, ponavljanoj osnovi i nemaju poznat uzrok. Nespecifični simptomi i/ili znakovi mogu se pojaviti zajedno s napadajima; a uključuju glavobolju, promjene u raspoloženju ili nivou energije, vrtoglavicu, nesvjesticu, smetenost i gubitak pamćenja. Aura, osjeti koji upućuju na to da će se napadaj uskoro pojaviti, pojavljuje se kod nekih ljudi prije generaliziranog napadaja.

Tipovi napadaja i njihovi simptomi:

PETIT MAL NAPADAJI
Minimalni ili nikakvi pokreti (obično, osim "treptanja očima")
Kratki iznenadni gubitak svijesti ili svjesne aktivnosti
Pojavljuje se često
Najčešće se pojavljuje u djetinjstvu
Smanjena sposobnost učenja


GRAND MAL NAPADAJI (GENERALIZIRANI TONIČKO-KLONIČKI NAPADAJI)
Generalizirane, jake kontrakcije mišića
Zahvaćaju veći dio tijela
Gubitak svijesti
Privremeno se zaustavlja disanje, zatim "uzdisanje"
Inkontinencija urina
Ugriz za jezik ili obraz


JEDNOSTRUKI FOKALNI NAPADAJI
Kontrakcije mišića određenog dijela tijela
Nenormalni osjeti
Može se pojaviti mučnina, znojenje, crvenilo kože i proširene zjenice
Mogu postojati drugi fokalni (lokalizirani) simptomi


PARCIJALNI KOMPLEKSNI NAPADAJI
automatizam (automatsko izvršavanje kompleksnog ponašanja)
Nenormalni osjeti
Može se pojaviti mučnina, znojenje, crvenilo kože i raširene zjenice
Mogu postojati drugi fokalni (lokalizirani) simptomi
Prisjećanje ili neodgovarajuće emocije
Promjene u osobnosti ili svijesti
Može se ali ne mora izgubiti svijest olfaktorne (njuh) ili gustatorne (okus) halucinacije ili smetnje temporalni fokus


Koja će ispitivanja provesti liječnik?
Dijagnoza epilepsije i/ili poremećaja s napadajima uključuje ponavljane napadaje bilo kojeg tipa u povijesti bolesti. Fizikalni pregled, uključujući detaljan neuromuskularni pregled, može biti normalan ili pokazivati fokalne neurološke deficite (lokalizirane poremećaje funkcije mozga). Elektroencefalogram (EEG), očitanje električne aktivnosti mozga, obično potvrđuje prisutnost različitih vrsta napadaja. On može, u nekim slučajevima, upućivati na smještaj lezije koja izaziva napadaje. Ispitivanja radi utvrđivanja uzroka mogu uključivati različita ispitivanja krvi (ovisno o uzroku na koji se sumnja) koja uključuju:
krvne pretrage, glukozu u krvi
ispitivanja funkcije jetre
ispitivanja funkcije bubrega
ispitivanja postojanja infektivnih bolesti
analizu cerebrospinalne tekućine
Ispitivanja za otkrivanje uzroka mogu uključivati postupke kao što su: CT ili MR snimanje glave I lumbalna punkcija (punkciju kralježnice)

Fizikalni pregled i ispitivanja se mogu koristi za isključivanje drugih privremenih i reverzibilnih uzroka napadaja kao što su visoka temperatura, različiti privremeni kemijski poremećaji, toksemija u trudnoći, apstinencija kod liječenja od alkohola ili droga (posebno benzodijazepina i barbiturata), korištenje droga (posebno onih koje se nabavljaju ilegalno) i drugi uzroci.

Liječenje

NAKON NAPADAJA
Zapišite pojedinosti o napadaju kako bi o njima mogli izvijestiti liječnika. Važne pojedinosti uključuju datum i vrijeme napadaja, koliko je dugo trajao, koji su dijelovi tijela bili zahvaćeni, vrstu pokreta i druge simptome, moguće uzroke i druge primijećene faktore. Izolirani napadaji se liječe prema tipu napadaja i uzroku na koji se sumnja (vidi specifične tipove napadaja za pojedinosti). Općenito, to uključuje liječenje uzroka i/ili korištenje antikonvulzivnih lijekova.

NAKON DIJAGNOZE EPILEPSIJE (poremećaja s napadajima)
Liječenje uzroka, ako je uzrok otkriven, može zaustaviti pojavu napadaja. Ono može uključivati liječenje poremećaja lijekovima, kirurški zahvat zbog tumora ili lezija na mozgu, i druge vrste liječenja. Oralni antikonvulzivi sprečavaju ili svode na najmanju mjeru broj budućih napadaja. Odgovor je individualan, i lijek koji se koristi i doza će se možda morati više puta podešavati. Kontrole radi ponovne procjene stanja treba provoditi barem jedanput godišnje. Praćenje nivoa lijeka u plazmi važno je za stalnu kontrolu napadaja i smanjenje nuspojava. Trudnoća, nespavanje, preskakanje doza lijeka, korištenje droga, lijekova ili alkohola ili bolest mogu dovesti do napadaja kod osobe s prethodno dobro kontroliranom epilepsijom. Može se preporučiti korištenje nakita ili kartica s informacijama koji upućuju na epilepsiju radi dobivanja brze liječničke pomoći ako dođe do napadaja.

Prevencija
Općenito, nije poznata prevencija epilepsije.

Komplikacije
Produljeni napadaji ili napadaji koji se često ponavljaju (status epilepticus)
Ozljede od aktivnosti kao što su padovi, udarci, ugrizi
Ozljede zbog napadaja koji se pojavio tijekom vožnje i/ili rada sa strojevima
Napadaji u opasnim okolnostima (utapanje, opekline, ozljede glave itd.)
Aspiracija tekućine u pluća i posljedična aspiracijska upala pluća
Trajno oštećenje mozga (moždani udar ili drugo oštećenje)
Poteškoće kod učenja
Nuspojave lijekova (sa ili bez primjetnih simptoma)
Respiratorni ili kardio-respiratorni arest kod napadaja


izvor: prirucnikbolesti.blogger.ba

Korisne informacije o zdravlju i prehrani možete pronaći na:



Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.