utorak, 21. veljače 2012.

Bol u leđima

UVOD
Križobolja je jedan od najučestalijih zdravstvenih problema današnjice, te se procjenjuje da 80% populacije tijekom svog života ima barem jednom bolove u križima ili slabinskom, donjem dijelu kralješnice. Tako je križobolja postala veliki javnozdravstveni problem jer je najčešći uzrok izostanka s posla i velikog broja dana bolovanja.
U narodu su rašireni mnogobrojni nazivi, od kojih je poznatiji lumbago, a jedan od popularnih naziva "hexenschus" ili vještičji ubod govori o naglom nastanku i karakteru bolesti.

ŠTO JE TO?
Kralješnica je komplicirani anatomski sklop kralješaka (od kojih su 7 vratnih, 12 prsnih i 5 slabinskih pokretni), hrskavičnih međukralješničkih kolutova koji omogućuju pokretanje kralješaka, a povezana je s brojnim mišićima, živcima, krvnim žilama i ligamentima, tvoreći glavni noseći sklop tijela. Omogućuje nam uspravni stav, a kralješci poredani u cijev oblikuju zaštitni kanal kroz koji prolazi leđna moždina i korijeni živaca za ruke i noge. Stoga je zbog svoje mnogostruke funkcije kralješnica izložena stalnom mehaničkom djelovanju opterećenja (tlaku, vlaku, smicanju, savijanju, uvijanju, torziji), pa može doći do prenaprezanja i istrošenosti. Pojedini dijelovi kralješnice (vratni, prsni i slabinski) imaju različiti opseg pokretljivosti, od koji su vratni izuzetno pokretljivi, a prsni vrlo slabo pokretni. Na prijelazu između jednog dijela kralješnice u drugi najčešće dolazi do degenerativnih promjena, koje su izvorište boli. Tako konkretno kod križobolje bol može nastati u prsno-slabinskom prijelazu, u samom slabinskom dijelu, a najčešće na slabinsko-krstačnom prijelazu između vrlo pokretnog i opterećenog zadnjeg slabinskog kralješka i vrlo slabo pokretne krstačne kosti.

UZROK
Navodi se više od stotinu različitih uzroka križobolje. Najčešći uzrok je pretjerano nepravilno i prekomjerno tjelesno naprezanje koje premašuje snagu leđnih mišića, sveza i međukralješničnih kolutova. To može biti težak fizički rad, višesatni nepravilan tjelesni položaj (npr. dugo sjedenje u automobilu), a tegobe redovito uzrokuju opušteni ili prenapregnuti mišići. Tkiva koja su pretjerano napeta mogu se u jednom trenu zgrčiti i pretvoriti u izrazito tvrdu i bolnu regiju uz iznenadnu žestoku i jaku bol. Križobolja može nastati i postepeno uz osjećaj nelagode koji postepeno jača i sve jaču i jaču bolnost. U starijih ljudi križobolja je često izazvana degeneracijskim promjenama kralješaka i međukralješničnih kolutova (spondiloza, spodnilartroza). Česta je i u upalnih reumatskih bolesti (ankilozantni spondilitis, psorijatični artritis, giht...). Može se razviti i kod prirođenih iskrivljenja kralješnice (kifoza, skolioza), prirođenih razvojnih poremećaja kralješaka (spondilolisteza, sakralizacija, lumbalizacija kralješaka, spina bifida-rascjep luka kralješka, polukralješaka i dr.), nakon ozljeda, raznih upala (tuberkuloza, infektivni spondilitis), te osobito kod osteoporoze - bolesti krhkih kostiju. Nije rijetka i kod drugih metaboličkih bolesti kostiju, a nalazimo je i kod primarne bolesti nekih drugih zglobova (najčešće kuka, pa i koljena) kada čovjek nesvjesno zbog bolova u nogama mijenja mehanizam hoda, pa se javljaju bolovi u križima. Prenesena bol u područje križa javlja se i kod nekih bolesti unutar trbušne šupljine: urogenitalnih organa, osobito reproduktivnih organa žena (kod nekih redovito tijekom ili prije mjesečnice), bubrega, tumora, koji mogu biti razvijeni i na kostima kralješnice. Uzrok križobolje može biti i manjak tjelesne aktivnosti. Pretjerana tjelesna težina, nepravilna obuća s previsokim potpeticama, ravna stopala, prevelika duševna napetost i kronični stres također mogu uzrokovati križobolju.

RIZIČNA SKUPINA
To su svi ljudi koje rade težak fizički posao ili u višesatnom nefiziološkom položaju, pretežno sjedeći posao, stariji ljudi kod kojih je došlo do degeneracijskih procesa, ljudi sa osteoporozom ili nekom prirođenom anomalijom kralješnice, nakon ozljeda i operacija kralješnice.

SIMPTOMI
Simptom je bol u slabinskom dijelu kralješnice koja može nastati naglo ili postepeno, biti lokalizirana u donjem dijelu kralješnice ili se širiti u jednu ili obje noge, te pojasastog tipa prema naprijed. Moramo voditi računa o početku bolesti (nagao, postepen), ozljeđivanju, podizanju tereta i trajanju tegoba. Važna nam je informacija o postojanju sličnih tegoba ranije i drugim zdravstvenim poremećajima kralješnice, općem zdravstvenom stanju, te značajkama boli (mjesto najžešće boli, uzročna veza s opterećenjem i rasterećenjem, širenje boli u noge i zahvaćenost, bol pri napinjanju - kašljanje, kihanje, smijeh, stolica; promjene osjetljivosti kože, razdoblja bolnosti i smanjenja bolova).

PRETRAGE I DIJAGNOZA
Potreban je temeljit klinički pregled, te osnovne laboratorijske pretrage (SE, KKS, po mogućnosti ALP i CRP, mokraća), a po potrebi specifične laboratorijske pretrage. Radi se rendgenska snimka kralješnice (standardna u smjeru naprijed-nazad i postranično), te funkcionalne snimke u maksimalnom pretklonu naprijed i natrag. Po potrebi se mogu učiniti slojevne RTG snimke, RTG zdjelice i kukova, vrlo rijetko pretraga ultrazvukom. Rade se i elektroneuromiografija (kada se bolovi šire u noge), lumbalna mijelografija ili radikulografija (prikaz korijenova živaca uz pomoć kontrasta), te kompjutorizirana tomografija i magnetska rezonanca, koje puno detaljnije prikazuju promjene na kralješnici. Te se primjenjuju osobito kada se radi o lumboishialgiji – širenju bolova iz kralješnice duž nogu.

LIJEČENJE I PREVENCIJA
Križobolja zahtijeva brzu liječničku pomoć. Liječenje može biti dugotrajno, zahtijeva sudjelovanje više liječnika-specijalista, a potrebna je i promjena načina života. Svrha je otkloniti uzrok bolesti - okolne štetne podražaje, suzbiti bol i spriječiti ponavljanje bolesti. Bilo bi najbolje uzrok križobolje otkriti prije početka liječenja, ali često to zbog vrlo jakih bolova nije moguće. Liječenje u početnom i produljenom stadiju može biti poštedno i operativno. Najvažnije je ukloniti bolesnika od utjecanja provocirajućih činitelja koji uzrokuju bol. Od lijekova se primjenjuju razne vrste nesteroidnih protuupalnih antireumatika i analgetika u obliku pripravaka za uzimanje na usta, čepića, krema ili injekcija, a u slučaju da to ne pomaže postoje i vrlo jaki opijatni analgetici u obliku naljepaka. Obično se u prvih 7 dana dok se ne smiri bol ne poduzimaju dijagnostičke pretrage, već se preporuča mirovanje u najpovoljnijem položaju i oprezno kretanje. Pravilo je da kod žestoke boli treba značajno umanjiti, ali ne i posve ukinuti bol lijekovima, jer je bol znak upozorenja. Može biti i znak neke ozbiljne bolesti, pa ako terapijom bol potpuno nestane prije utvrđenja uzroka, bolesnik se može vratiti poslovima koje inače ne bi smio te dugoročno još pogoršati stanje. Nakon utvrđenja uzroka boli, pristupa se liječenju prema vrsti bolesti. Uglavnom je to fizikalna terapija, koja kod velikog broja bolesnika značajno smanjuje tegobe (masaža ledom, ručna i podvodna masaža, topli oblozi, infracrvena i ultraljubičasta lampa, razne vrste elektroprocedura, magnetoth terapija, ultrazvuk, laser i dr.). Neizostavan dio liječenja je adekvatna gimnastika, po mogućnosti i u vodi, a primjenjuju se i razni oblici trakcije (istezanja zgrčenih mišićnih struktura na posebno konstruiranim krevetima). Liječenje se primjenjuje isključivo po preporuci liječnika, a ne po mišljenju bolesnika što bi bilo dobro za njega ili terapijom za koju je čuo da je pomogla nekom drugom, baš zbog velikog broja uzroka križobolje, pa i različitih načina liječenja koji se smiju primijeniti kod određenih bolesti.
U slučaju nekog teškog mehaničkog oštećenja (skliznuće kralješka, suženje slabinskog kralješničkog kanala, hernija diska - pomak međukralješničnog koluta i pritisak na živce za noge) konzultira se neurokirurg i dolazi u obzir operativno liječenje.
Kod kroničnih degenerativnih promjena i raznih uzroka nestabilnosti kralješnice dolazi u obzir primjena ortoza - raznih vrsta steznika i ortopedskih pomagala koji stabiliziraju i rasterećuju kralješnicu. Ipak, dugoročno gledajući, steznici slabe prirodni mišićni steznik trupa (mišiće leđa i trbušne mišiće), pa ih se preporučuje izbjegavati, a jačati mišiće.
Ponekad se primjenjuje i kiropraktika, liječenje ručnim zahvatima kralješnice, kod koje potrebno veliko medicinsko znanje i smije je primjenjivati samo liječnik.
Potrebno je korigirati statiku stopala, regulirati tjelesnu težinu, smanjiti stres i uzrok psihičke napetosti.

PROGNOZA
Prognoza ovisi o uzroku. Kod najčešćih križobolja moguće je izbjeći ponavljanje bolesti poštivanjem jednostavnih pravila ponašanja: adekvatno držanje tijela, umjerena redovita tjelesna aktivnost, snaženje mišića koji oblikuju prirodni zaštitni stup oko kralješnice, periodička fizikalna terapija. Pri izvođenju poslova potrebno je koristiti zaštitne položaje za kralješnicu, izbjegavati sjedenje, neumjeren težak fizički rad. Preporučljivo je regulirati tjelesnu težinu na optimalnu, nošenje adekvatne obuće, korekcija svodova stopala ukoliko je potrebno. Kod djece je od najranije dobi potrebno razvijati kulturu bavljenja sportom, te je potrebno pratiti razvoj ev. deformacija sustava za kretanje.
Na taj način se mogu spriječiti mnoge štetne i neželjene posljedice, te sačuvati svoju kralješnicu.


izvor: www.prirucnikbolestiblogger.ba
Korisne informacije o zdravlju i prehrani možete pronaći na:
http://medicineadviser.blogspot.com/

Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.