Anksiozni poremećaj se definira
kao izraženi osjećaj straha i tjeskobe. Strah je emocionalni i fiziološki
odgovor na osjećaj opasnosti iz okoline, a tjeskoba je neugodno emocionalno
stanje koje je često udruženo s fiziološkim promjenama i ponašanjem sličnim kao
u slučaju straha. Anksiozni poremećaji su najčešći psihijatrijski poremećaji no
često ostaju neprepoznati, pa stoga i neliječeni. Uzroci anksioznosti su
nedovoljno poznati, no uključuju i fiziološke i psihološke faktore.
Klinička slika / Dijagnoza
Osjećaj anksioznosti može se
javiti iznenada ili postupno, a trajanje je također varijabilno, od vrlo
kratkog do nekoliko godina, što je često povezano s anksioznim poremećajem. Po
intenzitetu tjeskoba može imati oblik jedva primjetne nesigurnosti pa sve do
prave panike.
Ukoliko se razvije potpuni
anksiozni poremećaj, poremećaj može bolesnika dovest i u depresiju, pa su
istodobno prisutni elementi oba poremećaja. Moguće je i da dugotrajna depresija
rezultira razvijanjem i anksioznog poremećaja. Iz navedenih razloga teško je
odrediti kada je anksioznost toliko teška da prerasta u poremećaj pa ju je
potrebno liječiti. Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike s
karakterističnim simptomima i znacima, te na temelju pozitivne obiteljske
anamneze.
PANIČNI POREMEĆAJ
Napadi panike su danas česta
pojava, no većina ljudi se oporavi bez liječenja, dok manji broj ljudi razvije
panični poremećaj. Napad panike se od paničnog poremećaja razlikuje po tome što
su napadi panike spontani i neočekivani, barem u početku, dok je za panični
poremećaj karakteristično da pacijenti predosjećaju i brinu za zbog slijedećeg
napada.
Klinička slika / Dijagnoza
Simptomi panike mogu biti;
uplašenost, drhtavica, znojenje, mučnina, bol u trbuhu, ubrzani rad srca, bol
ili osjećaj pritiska u prsnom košu, davljenje, vrtoglavica ili nesanica, strah
od smrti ili gubitka kontrole. Napad panike definira se stoga kao iznenadni
početak najmanje 4 od navedenih simptoma, koji moraju kulminirati unutar 10
minuta, a obično se povuku unutar nekoliko minuta, tako da liječnik zapravo
najčešće vidi pacijenta gotovo bez simptoma.
Liječenje
U liječenju je važna
psihoterapija; individualna, grupna ili obiteljska, te farmakoterapija.
Lijekovi mogu spriječiti ili smanjiti napade, a koriste se antidepresivi i
benzodiazepini. Uzimanje lijekova može biti dugotrajno jer se napadi često
vraćaju kada se prestane s terapijom.
PTSP
Posttraumatski stresni poremećaj
je poremećaj u kojem se stalno ponavlja proživljavanje doživljene traume, što
rezultira osjećajem užasavajućeg straha i bespomoćnosti, pa se izbjegavaju sve
situacije koje bi mogle izazvati prisjećanje na doživljenu traumu. Trauma se
naknadno ponovno proživljava kroz noćne more ili pojavljivanjem tih scena. PTSP
postaje kroničan ako je prisutan duže od 3 mjeseca, a ukoliko se ne liječi može
oslabiti s vremenom, no kod nekih bolesnika ostavlja trajne posljedice.
Liječenje
Liječenje se sastoji od
psihosocijalne terapije i farmakoterapije.
OPSESIVNO-KOMPULZIVNI SINDROM
Opsesivno-kompulzivni sindrom je
poremećaj u kojem se stalno nameću i ponavljaju iste neželjene misli, ideje,
slike, nagoni, koje su odbojne ili užasne (opsesije), a uzrokuju potrebu da se
stalno radi nešto što će umanjiti nelagodu uzrokovanu tom istom opsesijom
(kompulzije). Ovaj poremećaj javlja se jednako kod muškaraca i žena.
Klinička slika / Dijagnoza
Karakteristično je da pacijenti
osjećaju prisilu da stalno ponavljaju određene rituale kojima se ''brane'' od
opsesije i nelagode koju ona izaziva (npr. stalno pranje ruku zbog opsesije
prljavštinom, zagađenošću). Kod pacijenata s opsesivno - kompulzivnim
poremećajem sačuvan je osjećaj za realnost, tako da su oni svjesni da je
njihovo ponašanje pretjerano, a to je glavna razlika od bolesnika s psihozom
koji gube realitet.
Liječenje
U liječenju se primjenjuje tzv.
ekspozicijska terapija kada se bolesnika izlaže situacijama koje ga navode na
ponavljanje rituala, a nakon toga se izvođenje rituala odgađa. Time ga se
privikava na osjećaj tjeskobe koji se javlja uslijed izlaganja, a osjećaj tako
postupno slabi. poboljšanje traje godinama, a bolesnici ovu metodu nastavljaju
sami primjenjivati i nakon završetka liječenja. Terapija može biti potpomognuta
i primjenom
izvor:www.prirucnikbolesti.blogger.ba
Korisne informacije
o zdravlju i prehrani možete pronaći na:
English
sites: www.haelthydiet.blogspot.com
Nema komentara:
Objavi komentar
Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.