četvrtak, 19. siječnja 2012.

Kako vas čuva i hrani ono što jedete?

Zdrava hrana zaista postoji, ona je opisana u hiljadu naučnih i medicinskih knjiga. U principu, za dobro zdravlje je neophodno oko 40 različitih sastojaka. 

Međutim, pošto nijedna namirnica ne sadrži sve ove sastojke, ili barem ne u onim količinama koje su neophodne za očuvanje dobrog zdravlja, primorani smo da povedemo računa o raznovrsnoj hrani koju možemo naći u slijedećim namirnicama i režimu ishrane:

1. Tri do pet obroka povrća i 2-3 ploda voća dnevno: najbolji izbor - tamnozeleno, lisnato i jako žuto povrće, krompir, zrnasto povrće (grašak, pasulj), citrus, jabuka, banana, lubenica, dinja, kupine, maline,jagode i drugo baštansko voće izvor su vitamina i minerala.
2. Šest porcija žitarica dnevno: hljeb, riža, ceralije, izvor ugljenih hidrata.
3. Dva do tri mliječna obroka: mlijeko, nemasni sir ili jogurt (izvor su kalorija)
4. Dva do tri obroka s mesom, piletinom ili jajima dnevno, izvor su proteina. Bitno je da se uzimaju umjerene količine. U obzir dolazi i riba pripremljena na lešo.
5. Masti i ulja, pretežno biljnog porijekla.
6. Ograničena količina alkohola: jedno do dva pića dnevno (veće količine povećavaju rizik od oboljenja jetre, pankreasa, mozga, srca). Jedno piće jednako je jednoj čašici 0,05dcl žestokog pića ili 0,15dcl vina).

Šta je potrebno još znati?
Po pravilu bi morali jesti u prvoj polovini dana. Ujutro je probava najlakša, u podne je već slabija, dok je navečer potpuno slaba. Stoga se preporučuje navečer što manje jesti. Stari ljudi, žele li imati dobar san, neka ne večeraju. Postoji arapska poslovica:"Doručak pojedi sam, ručak podijeli s prijateljima, a večeru ponudi neprijatelju."
Jesti i piti treba iz potrebe, a ne iz navike. Jesti treba polagano i bez žurbe. Hranu dobro prožvakati. Ako je čovjek uzrujan, radije neka ne jede, jer to jelo više šteti nego koristi. Nije zdravo jesti suviše hladna ni suviše vruća jela, jer se može poremetiti normalno lučenje želudačnog soka i lahko razboljeti.

10 savjeta za dugovječnost
Pripadnici plemena Vilkabauba iz Ekvatora su najdugovječniji ljudi na svijetu. Doktor Dejvid Dejvis dvije godine je proučavao njihov način života i genetske predispozicije. Objavio je knjigu "Stogodišnjaci sa Anda" u kojoj je iskustva sa Vilkabauba sažeo u 10 ključnih savjeta:
1. Nastavite normalno živjeti nakon penzionisanja.
2. Izaberite hobi koji će vas potpuno okupirati i fizički i mentalno.
3. Izbjegavajte razgovore o starenju i osobe sa depresivnim odnosom prema starenju.
4. Cigarete i piće, ako već ne možete bez ovih poroka, smanjite na razumnu količinu kojom nećete ugroziti svoje zdravlje.
5. Pratite svoje prirodne potrebe za snom i spavajte što duže.
6. Čuvajte se stresa ili barem naučite kako da se nosite sa stresnim situacijama.
7. Nemojte previše, naročito kada za to nema potrebe, brinuti o svojim bližnjima.
8. Hodajte barem 2 kilometra dnevno, jer je to najbolja forma vježbanja. Rad u bašči je također veoma koristan hobi.
9. Jedite što manje mesa.
10. Uzimajte što više svježeg (ili sirovog) voća i povrća. Obrađenu hranu uzimajte samo ako je to neophodno.
izvor: http://djuliman.blogger.ba/arhiva/2006/11/21

Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.