subota, 21. siječnja 2012.

Kako depresija utiče na mozak?

Javno-zdravstveni radnici širom svijeta počinju priznavati ogroman teret koji depresija predstavlja i za pojedince i za čitave zdravstvene sisteme. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, depresija stvara značajan invaliditet i pogoršava stanje drugih hroničnih bolesti. Jedno novo istraživanje ukazuje na koji način depresija utiče na mozak, te na bolje načine liječenja.

Naučnici intenziviraju napore na otkrivanju tačnih mehanizma kojim depresija mijenja hemiju mozga. Richard Davidson, sa Univerziteta Wisconsin, koristi skener mozga koji pokazuje gdje teče najviše krvi kada je mozak aktivan. Nedavno, on je proveo opit na zdravim dobrovoljcima i na oboljelima od depresije, skenirajući njihove mozgove dok su gledali fotografije ugodnih scena.

"Majka koja grli svoju bebu jedan je od primjera takvih ugodnih fotografija. Zatražili smo od naših ispitanika da, gledajući fotografije, također intenzivnije razmišljaju o tim ugodnim aktivnostima," kaže Davidson.

Davidson i njegovi kolege posebno su gledali dio mozga za koji se zna da je najaktivniji u trenucima kad se doživljava ugoda. Ustanovili su da su zdravi ispitanici pokazivali znatno više aktivnosti u tom području i da je ta aktivnost dulje trajala tijekom perioda od 45 minuta.

"Kod depresivnih osoba pokazala se pojačana aktivnost na samom početku procesa gledanja fotografija i popratnog pozitivnog razmišljanja o njima. No, ta bi se aktivnost vrlo brzo rasplinula," kaže Davidson.

Davidson kaže da je - kako se pokazalo - sposobnost neke osobe da održi trajniju aktivnost u tom dijelu mozga dobar prognostički faktor njihovog raspoloženja, bilo pozitivnog ili negativnog. Ti nalazi, kaže on, imaju važne implikacije po liječenje. Umjesto povremenog posjeta doktoru ili psihologu, koji donosi sat ili dva boljeg osjećanja, depresivnim osobama vjerojatno treba učestala pozitivna stimulacija.

"Možda im treba podsjetnik da se svakih sat vremena posvete razmišljanju o nečem što je vezano uz pozitivne emocije kako bi održali razinu pozitivnog podražaja tokom dužeg vremenskog perioda. To bi moglo dovesti do potpuno novog terapeutskog režima," kaže Davidson.

Recimo, među takvim podsjetnicima na pozitivno fokusiranje svoje bi mjesto mogle naći telefonske tekstualne poruke, SMS.
Davidson kaže da je njegov slijedeći korak razmatranje meditacije kao oblika pomoći depresivnim osobama da održe pozitivnije raspoloženje.
Ova je studija objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.

Izvor: www.medicina.ba

Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.